Može li ruski bataljon ‘Somalija’ spriječiti da Herson postane drugi Staljingrad
Pripadnici grupe su navodno uspjeli ubiti i zarobiti veliki broj boraca iz Francuske, Belgije i Poljske u sklopu vojne operacije.

Piše: Fahim Sourani
Neizvjesnost u Hersonu raste iz sata u sat dok traju pripreme za predstojeću bitku oko grada. Ukrajinske snage pojačavaju granatiranje, a evakuacija civila sa područja na desnoj obali rijeke Dnjepar se nastavlja. Postoje naznake da će ovo biti odlučujuća i najžešća bitka otkako je rusko-ukrajinski rat izbio 24. februara.
U kontekstu predviđanja da će strateški grad postati drugi Staljingrad (koji je svjedočio najvažnijim bitkama tokom Drugog svjetskog rata), ime “Somalijski bataljon” ponovno se pojavio u ruskim i stranim medijima, nakon što su pripadnici ove skupine uspjeli ubiti i zarobiti veliki broj boraca iz Francuske, Belgije i Poljske u sklopu vojne operacije, za koju nije precizirano na kojem se području odvijala. Ruski ratni dopisnici govore kako postoji mogućnost da je riječ o regiji Harkiv, gdje se nalaze poljski i drugi strani borci.
Prema ruskim medijima, uloga ovog bataljona znakovitog naziva istakla se tokom nedavnog napredovanja u regiji Majorsk i u pravcu Pervomajski, a odgovorna je za izvođenje napada uz upotrebu dronova, koje su ovi mediji opisali kao efikasne.
Ukazujući na to, Denis Pušilin, koji se vodi kao “vršitelj dužnosti predsjednika Republike Donjeck”, teritorije koju je Rusija nedavno pripojila sebi, sastao se 31. oktobra s jednim brojem vojnika ovog bataljona. Tom prilikom im je uručio medalje i nagrade, naglasivši da je bataljon, još od prvih dana sukoba s Ukrajinom, bio na najvažnijim frontovima.
Uspostava bataljona
“Bataljon Somalija” ili bataljon “somalijskih boraca”, kako ga ponekad nazivaju, zaseban je borbeni korpus, iako se smatra dijelom oružanih snaga “Republike Donjeck”, kako je naziva Moskva.
Bataljon je bio uključen u oružani sukob u istočnoj Ukrajini gotovo od samog početka, posebno u bitkama kod Slavjanska i Ilovajska, te u dugoj opsadi i vraćanju kontrole nad aerodromom Donjeck tokom žestokih borbi u septembru i oktobru 2014. godine. Na čelu bataljona se nalazio Mihail Tolstih, poznat kao Givi, sve do pogibije 8. februara 2017.
Iako su zastupnici u ruskoj Dumi tada optuživali ukrajinske obavještajne službe da stoje iza njegova ubistva, ruski list Novaya Gazeta objavio je u to vrijeme intervju s ruskim dobrovoljcem, koji se predstavljao kao borac bataljona Somalija. Prema njegovim riječima, on i trojica drugih boraca iz bataljona bili su među organizatorima napada u kojem je poginuo Tolsth. Napad je izveden kao osveta za napuštanje svojih kolega tokom bitke koja je izbila u blizini regije Avdiivka krajem januara 2017.
Dvije godine prije toga, u februaru 2015. godine, Tolstih je stavljen na listu osoba koje podliježu sankcijama Evropske unije. U junu 2016. ukrajinsko vojno tužiteljstvo optužilo je Tolstiha za “činjenje ratnih zločina, uspostavu i vođenje terorističke organizacije, zlostavljanje ratnih zarobljenika, protuzakonito zatvaranje i otmicu”.
Prema ruskim izvorima, bataljon “Somalija” broji oko 350 pripadnika, a njihov broj se ponekad penje i na 420 boraca.
Velike nade
Naziv bataljona je, zapravo, simboličan i nema nikakve veze s Republikom Somalijom ili događajima koji se u njoj odvijaju. Arsen Pavlov, komandant proruskih snaga iz Donjecka, koji je ubijen u oktobru 2016. i dobio je nadimak “Motorola” jer je bio zadužen za komunikacije vojske, izmislio je ovo ime za bataljon. Smatrao je da postoji sličnosti između boraca bataljona i somalijskih gusara u smislu nedostatka stabilnih zaliha hrane, pored toga da su u to vrijeme nosili ishabanu odjeću umjesto vojnih uniformi. Također je smatrao da su zbog oružja koje su imali nalikovali na prave gusare.
Istraživač u oblasti oružanih sukoba Nikolai Asafov objašnjava da je bataljon “Somalija” u različitim fazama pokazao da je među najspremnijim jedinicama za borbu na svim frontovima u Donjecku, Slavjansku, Kramatorsku, Azovu i drugim. Također, za njegovo ponovno pojavljivanje “zaslužno je profesionalno upravljanje borbenim operacijama u Pervomaiskyju i na frontu Avdiivka, odakle se konkretno bombardiraju područja unutar Donjecka”.

Prema njegovim riječima, to je povezano i s pripremama za bitku za Herson, posebno nakon što su ukrajinske oružane snage intenzivirale bombardiranje regije i pokazale spremnost da je napadnu, zbog čega se polažu velike nade u bataljon “Somalija”, zbog borbenog iskustva koje ima u ofanzivnim operacijama, upadima, podršci, izviđanju i dopremanju zaliha.
Mobilizacija i dobrovoljni angažman
U kontekstu priprema za stratešku bitku za Herson, broj dobrovoljaca na frontu, u sklopu djelomične mobilizacije, doseže blizu 13.000 ljudi, prema riječima ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua.
Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je djelomičnu mobilizaciju u zemlji 21. septembra, kojom je obuhvaćeno 300.000 osoba koje su prethodno prošle vojnu obuku i imaju određeno vojno iskustvo te podliježu obaveznom vojnom roku.
U Rusiji se razlikuje dužina vojne službe za vojnike po ugovoru, dobrovoljce i one koji su mobilizirani u sklopu djelomične mobilizacije kako bi učestvovali u vojnim operacijama.
Dobrovoljci podliježu posebnim kriterijima i uvjetima, a ako nisu pozvani na mobilizaciju, mogu se dobrovoljno prijaviti kao vojnici ili sudjelovati u borbenim operacijama u Ukrajini u sklopu “dobrovoljnog odreda”. Također, državljani drugih zemalja mogu se prijaviti u rusku vojsku po ugovoru.
Dobrovoljcima se smatraju oni koji ne ispunjavaju kriterije za mobilizaciju, a istovremeno žele dobrovoljno sudjelovati u ruskoj vojnoj operaciji u Ukrajini.
Oni formiraju odrede dobrovoljaca, odnosno formacije uspostavljene posebno za građane koji su izrazili želju za sudjelovanjem u hitnim operacijama, a dobrovoljni odredi se mogu koristiti i za vođenje borbenih operacija.
Dobrovoljac mora biti mlađi od 60 godina i imati iskustvo u vojnoj službi ili da je prošao obuku u vojnom kampu. Također, potrebno je da znaju rukovati vatrenim oružjem, ili da su služili u sigurnosnim ili vojnim službama, ili da su članovi lovačkog udruženja ili kozačkog društva (etnička skupina istočnih Slavena koje je kroz historiju povezivao njihov interes za vojne vještine).
Pripadnici dobrovoljnih odreda imaju plaćene troškove jednako onime što primaju vojnici pozvani na mobilizaciju, a prilikom pristupanja dobrovoljnim jedinicama sklapaju ugovor na period od tri mjeseca ili duže.