Vodič za krizu u Ukrajini: Pet stvari koje treba znati

Odgovaramo na pitanja zašto su kontroverzne ukrajinske ambicije za NATO i hoće li izbiti opšti rat.

Ukrajina nije članica NATO-a, ali to želi postati (EPA)

U strahu od moguće kopnene invazije Rusije, zemlje članice NATO pakta stale su iza Ukrajine, kojoj šalju dodatne trupe i vojnu opremu.

Alijansa tvrdi da je njen potez odgovor na gomilanje snaga ruskih u blizini granice između dvije zemlje, dok Moskva navodi da su njeni postupci neophodni zbog osiguranja vitalnih sigurnosnih interesa zemlje, te optužuje NATO za podrivanje sigurnosti u regiji.

Ovo je pet stvari koje treba znati o krizi u Ukrajini.

Zašto je došlo do konflikta?

Ukrajina, koja je stoljećima bila dio ruske imperije prije nego što je postala sovjetska republika, dobila je nezavisnost po raspadu SSSR-a 1991. Odbacila je svoje rusko nasljeđe te se počela zbližavati sa Zapadom.

Odluka ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, koji je bio okrenut ka Moskvi, da odbije ugovor sa Evropskom unijom zbog bližih odnosa sa Rusijom, 2014. je doveo do masovnih protesta u kojima je zbačen sa vlasti.

Rusija je odgovorila anektirajući ukrajinski poluotok Krim i podrškom za separatiste koji su pokrenuli pobunu na istoku Ukrajine.

Ukrajina i zapadne zemlje optužuju Rusiju da šalje trupe i oružje pobunjenicima, što Moskva poriče, navodeći da su Rusi koji su se pridružili separatistima dobrovoljci.

Prema Kijevu, više od 14.000 ljudi poginulo je u borbama koje su uništile Donbas, industrijsko središte Ukrajine.

Moskva žestoko kritikuje SAD i članice NATO-a jer Ukrajinu snabdijevaju oružjem i s njenim snagama održavaju vojne vježbe, tvrdeći da to ohrabruje Ukrajince da silom pokušaju vratiti područja pod kontrolom separatista.

Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je rekao da su ukrajinske ambicije da se pridruži NATO-u crvena linija i izrazio je zabrinutost planovima da pojedine članice Alijanse u Ukrajini uspostave centre za vojnu obuku. To bi, kako je rekao, dalo NATO-u mogućnost vojnoj pristupa Ukrajini čak i u slučaju da se ona ne pridruži NATO-u.

Šta želi Rusija?

Više se radi o tome šta Rusija ne želi. Ona neće da se Ukrajina pridruži NATO-u i to je navela u listi zahtjeva koje je u decembru predala SAD-u. Traži i da se obustave sve vojne vježbe snaga NATO-a u blizini granica s Rusijom.

Moskva još čeka odgovor, ali veliki dio njenih ultimatuma Zapad je odbio.

Rusija želi i da se NATO povuče sa istoka Evrope.

Putin je ranije rekao da će Rusija tražiti garancije „da se isključi širenje NATO-a na istok i raspoređivanje vojne opreme koja nam prijeti blizu naše teritorije“.

Ruski predsjednik je Zapadu ponudio mogućnost razgovora o problemima, dodajući da Moskva ne želi samo riječi, već i „zakonske garancije“.

Prijem Ukrajine u NATO zahtijeva jednoglasni pristanak svih 30 članica.

Hoće li Ukrajina ući u NATO?

Ukrajina nije članica NATO-a, ali to želi biti. Smatra se partnerom Alijanse.

Prije nego što bude razmatran njen prijem, NATO tvrdi da Kijev treba iskorijeniti probleme poput korupcije.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u decembru je odbio ruski zahtjev da se povuče posvećenost Ukrajini iz 2008, prema kojoj bi ta zemlja jednog dana postala članica pakta.

Stoltenberg kaže da, kada dođe vrijeme za razmatranje te teme, Rusija neće imati pravo spriječiti prijem Ukrajine u NATO.

Analitičari pak tvrde da je NATO pod vodstvom SAD-a odlučan da proširi vojni utjecaj u regiji i dodatno ugrozi odnose s Moskvom.

Dok je američki državni sekretar Antony Blinken izrazio podršku ukrajinskom članstvu, predsjednik Joe Biden ne oprezniji po tom pitanju.

Hoće li biti opšteg rata?

Zapad optužuje Rusiju, koja je nagomilala oko 100.000 vojnika blizu granice s Ukrajinom, da priprema teren za invaziju na svog zapadno orijentiranog susjeda.

Biden traži “potpunu jednoglasnost” o tome kako se nositi s Rusijom. Pentagon je stavio 8.500 američkih vojnika u pripravnost za raspoređivanje u istočnoj Evropi, a NATO je rekao da šalje brodove i borbene avione kako bi ojačao odbranu regije.

Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov rekao je da te akcije samo dodaju ulje na vatru.

„SAD eskalira tenzije“, rekao je novinarima. „Gledamo te američke postupke sa velikom zabrinutošću“.

Rusija negira da planira napasti Ukrajinu i optužuje Zapad za pogoršanje situacije.

Neizvjesno je da li će izbiti rat između dvije zemlje, ali neki analitičari tvrde da bi Rusija mogla krenuti na Ukrajinu u nastojanju da dođe do brze pobjede i ojača svoju pregovaračku poziciju u budućim pregovorima o širenju NATO-a, kao i sferu utjecaja.

Šta će se desiti ako Rusija napadne Ukrajinu?

Zapadne zemlje daju podršku Ukrajini, ali neki odgovori su odlučniji od drugih. SAD i Velika Britanija daju joj oružje, dok joj Njemačka idućeg mjeseca planira poslati poljsku bolnicu, no, ne i vojnu opremu.

Mnogo je priče o oko sankcija kojima bi se kaznila Rusija. Javno, SAD i evropski saveznici obećali su da će izvršiti finansijski udar na Rusiju kao nikada dosad ako Putin pokrene vojsku na Ukrajinu. Dali su malo detalja, navodeći da je najbolje držati ruskog predsjednika u neizvjesnosti.

Izbacivanje Rusije iz finansijskog sistema SWIFT, kojim se prebacuje novac iz banke u banku širom svijeta, jedan je od najjačih poteza koji se mogu napraviti, što bi oštetilo rusku ekonomiju odmah, ali i dugoročno.

Time bi se Rusija odsjekla od većine međunarodnih finansijskih transakcija, među kojima je i njen profit od nafte i plina, koji čini oko 40 posto zarade države.

SAD ima još jedno snažno oružje protiv Putina ako izvrši invaziju na Ukrajinu – blokadu pristupa Rusije američkom dolaru.

Dolar i dalje dominira u finansijskim transakcijama širom svijeta, sa hiljadama milijardi koje kruže na dnevnoj bazi.

I na kraju, SAD razmatra nametanje kontrole izvoza, s mogućim odsjecanjem Rusije od visoke tehnologije koja se, između ostalog, koristi za letove borbenih i putničkih aviona, kao i za pametne telefone.

Izvor: Al Jazeera i agencije