Naučnici upozoravaju: Erupcija Tonge godinama može štetiti okolišu

Ogromna vulkanska erupcija u pacifičkoj državi Tonga  mogla bi uzrokovati dugotrajnu štetu koraljnih grebena, erodirati obale i poremetiti ribarstvo, upozorili su naučnici koji proučavaju satelitske snimke.

Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, podvodni vulkan koji je eruptirao u subotu, izazivajući upozorenja za cunami širom Pacifika, ispušta sumpor doksid i dušikov oksid – dva plina koja u slučaju interakcije sa vodom i kisikom u atmosferi stvaraju kisele kiše.

“Vjerovatno će još neko vrijeme padati kisele kiše na području Tonge”, rekao je Reutersu Shane Croning, vulkanolog sa Univerziteta Auckland.

Kisele kiše uzrokuju veliku štetu na usjevima i mogu utjecati na osnovne namirnice koje stanovnici Tonge koriste, poput kukuruza, banana i vrtnog povrća. “Ovisno o dužini trajanja erupcija, sigurnost hrane mogla bi biti ugrožena”, kaže Cronin.

Satelitski snimci sugeriraju da se oblak dima širi prema zapadu, što znači da bi Tonga mogla biti pošteđena kiselih kiša na štetu otoka Fidži.

Ured Ujedinjenih nacija za humanitarna pitanja saopćio je kako Fidži prati kvalitet zraka te je savjetovao ljudima da pripreme spremnike vode u domaćinstvu i ostanu u zatvorenom prostoru u slučaju kiše.

Morski život

Pepeo koji pada također bi mogao oštetiti koraljne grebene, koji su bili ugroženi i prije erupcije.

Tom Schils, morski biolog sa Univerziteta Guam, kaže: “Ogromna područja grebena u neposrednoj blizini vulkana Hunga Tonga vjerovatno su zatrpana velikim naslagama vulkanskog pepela.”

Erupcije poput one koja se dogodila u subotu također oslobađaju više željeza u vodu, što može potaknuti rast plavo-zelenih algi i spužvi koje dodatno razgrađuju grebene, rekao je Schils za Reuters.

Dok naučnici tek trebaju izvršiti istraživanje na terenu, dostupni satelitski snimci pokazuju kopno prekriveno pepelom. U okeanu, pepeo može naštetiti morskom životu, prema Geološkoj službi Tonge koja je upozorila da je obližnja morska voda kontaminirana otrovnim vulkanskim ispuštanjem i da bi ribari trebali “pretpostaviti da su ribe u tim vodama otrovne ili otrovane”.

Tonga ima oko 100.000 stanovnika, a obuhvata 170 otoka, od kojih je 36 naseljeno.

S obzirom na to da većina stanovnika Tonge računa na okean kada je riječ o hrani i egzistenciji, naučnici upozoravaju da će ribe nestati ili migrirati nakon erupcije.

“Bit će potrebno neko vrijeme da ista ili nova ribolovna područja budu obnovljena”, kaže Marco Brenna, geolog sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu.

Čudni valovi

Nakon erupcije, mjerač nivoa mora zabilježio je val cunamija od 1,19 metara (oko četiri stope) prije nego što se smirio. Poznato je da cunamiji uzrokuju brzu eroziju obale, što zauzvrat uzrokuje gubitak koraljnih grebena i utječe na sposobnost suočavanja s porastom vode i olujnim udarima.

Tonga je cijenila svoje prirodne zaštinike od oluje, uključujući koraljne grebene, kao i obalne morske trave i mangrove, na oko 11 miliona dolara godišnje. Prije pandemije korona virusa, njegova turistička industrija donosila je i do pet miliona dolara godišnje.

Izlijevanje nafte u Peruu

Smatra se da su čudni valovi koje je proizvela erupcija uzrokovali izlijevanje nafte u rafineriji Pampilla u Peruu, koja pripada španskoj kompaniji Repsol.

Peruanske vlasti zatvorile su u ponedjeljak tri plaže nakon “ograničenog izlijevanja” nafte uz obalu okruga Callao i Ventanilla u blizini glavnog grada Lime.

Ministar okoliša Ruben Ramirez rekao je da je nesreća zahvatila dio od tri kilometra (1,8 milja) duž plaža.

“Pričinjena je velika šteta biološkoj raznolikosti, a mogla bi čak utjecati na zdravlje ljudi”, rekao je Ramirez. “Zbog toga je naređeno da se na tom području ukinu sve vrste aktivnosti.”

Nacionalni centar za hitne operacije saopćio je kako je izlijevanje, do kojeg je došlo tokom iskrcaja iz tankera, stavljeno pod kontrolu.

No, mještanka Ventanille Brenda Ramos rekla je agenciji AFP da je zajednica i dalje zabrinuta.

“To utječe na ljude koji konzumiraju ribu i morske plodove, te na ribe i ostale morske životinje”, rekla je Ramos.