S kakvim ‘kartama’ Erdogan ide na sastanak s Bidenom?

Iako je putovanje predsjednika Turske u New York u biti učešće na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, susret s američkim predsjednikom mogao bi biti prilika za novi reset američko-turskih odnosa.

Nakon što je Joe Biden preuzeo ured u januaru, čekao je tri mjeseca prije razgovora s Recepom Tayyipom Erdoganom (EPA)

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan putuje u New York sa znanjem kako u rukama ima obećavajuće karte za unaprjeđenje odnosa sa SAD-om zahvaljujući razvoju situacije u Afganistanu.

Početkom godine je Anthony Blinken, koji se tada spominjao kao mogući novi američki državni sekretark, podrugljivo opisao Ankaru kao “takozvanog“ partnera zbog turske kupovine ruskih raketa.

Kada se vratimo u bliži period – nakon talibanskog osvajanja afganistanske prijestolnice uoči američkog povlačenja – Blinken je na Twitteru napisao kako je Turska “važan saveznik iz NATO-a i neprocjenjiv partner u regiji“.

Drastična promjena tona daje Erdoganu više od naznake nade da se odnosi s Washingtonom – nekoliko godina žestoko poljuljani beskrajnom litanijom sporova – mogu spasiti pred njegovo putovanje na Generalnu skupštinu Ujedinjenih naroda.

Dešavanja u Afganistanu kao primjer saradnje

“Jedina razlika Erdoganove politike datira iz susreta s [američkim predsjednikom Joeom] Bidenom, gdje ga je uvjerio da Turska može igrati veću ulogu u Afganistanu“, navodi Emre Caliskan, saradnik Centra za vanjsku politiku iz Londona.

Erdogan je prvi put nagovijestio tursku rolu kao čuvara aerodroma u Kabulu na samitu NATO-a u junu.

Ozgur Unluhisarcikli, direktor Njemačkog maršalovog fonda iz Ankare, dodaje kako Erdogan može iskoristiti “Afganistan kao primjer da zapravo Turska i SAD imaju iste interese u brojnim sferama i da SAD, također, može imati koristi od saradnje s Turskom“.

“Ankara vidi ovo kao temu koja dokazuje da Zapadu i dalje treba Turska ili da Zapad i dalje ima koristi od saradnje s Turskom.“

Iako je Erdoganovo putovanje u New York u biti učešće na Generalnoj skupštini UN-a, susret s Bidenom bi bio prilika za novi reset američko-turskih odnosa.

Nakon što je Biden preuzeo ured u januaru, čekao je tri mjeseca prije razgovora s Erdoganom kada je Bijela kuća izrazila ljutnju turskom kupovinom ruskih odbrambenih sistema S-400.

Sporna kupovina raketnog sistema S-400 od Rusije

Raspad odnosa je fokusiran na tvrdnje Washingtona da ruski sistemi nisu kompatibilni s NATO odbranom te preciznije – da bi mogli sakupljati tajne o F-35, novoj generaciji borbenih aviona, u čijem je razvoju učestvovala Turska.

Zbog kupovine S-400, Turska je izbačena iz programa F-35 godine 2019, a kasnije su izrečene i američke sankcije za više turske odbrambene zvaničnike.

Ovaj spor je samo dodatak na ranije sporove dvije države.

Turska je nezadovoljna zbog američke podrške kurdskim borcima na sjeveroistoku Sirije, za koje smatra da su povezani s Radničkom partijom Kurdistana (PKK), s kojom vodi 37-godišnji rat u kojem su poginuli deseci hiljada osoba.

Također, Ankara traži izručenje Fethullaha Gulena, koga optužuje za organiziranje pokušaja puča 2016. godine, a koji živi u SAD-u više od 20 godina.

Gulen odbacuje sve optužbe.

Sa druge strane, Washington kritizira Tursku zbog ljudskih prava u ovoj državi, premda je malo znakova da će Biden ispuniti obećanje i ovaj problem staviti u fokus svoje vanjske politike.

Moguća odgoda novih dogovora o odbrani s Moskvom

Za SAD je važniji flert Turske s Rusijom, koji se najbolje vidi u poslu sa S-400.

Prošlog mjeseca je zvaničnik ruskog izvoza naoružanja kazao kako je Turska blizu potvrde da želi drugu isporuku S-400, a to bi moglo dovesti do novih američkih sankcija Ankari.

Selim Sazak, analitičar iz Ankare, navodi kako bi Turska mogla nastojati barem odgoditi nove dogovore o odbrani s Rusijom kako bi popravila odnose sa SAD-om.

Jedna od mogućih maslinovih grančica koju bi SAD mogla dobiti oko S-400 je prijedlog Ankare za zajednički odbor koji bi radio na rješavanju spora, a to su Amerikanci odbijali do sada.

“Iako znaju da neće napraviti puno napretka ako naprave odbor, to bi bio uspjeh za Erdogana pred domaćom publikom“, smatra Caliskan.

Turska ponuda da pomogne pri upravljanju aerodromom u Kabulu kako bi se osigurao siguran put za diplomate i humanitarne radnike čini se kao najbolja šansa Erdogana da dobije ustupke od Bidena.

Turska je upravljala vojnim dijelom aerodroma šest godina prije nego je on pao u ruke talibana, a NATO snage otišle.

Erdoganova politika je namijenjena za glasače u domovini

Trenutno ova država ima tehničare koji rade u zračnoj luci, zajedno s katarskim timom, i nada se da će proširiti svoj utjecaj uz pomoć veza s Katarom i Pakistanom, dvjema državama najbližim novoj upravi Afganistana.

Caliskan ističe kako je vođenje aerodroma omogućilo Turskoj da otvori komunikacijske kanale sa SAD-om, što je “glavno pitanje“ za turske političare.

“Problem tursko-američkih odnosa je to što nisu mogli naći zajednički plan kako bi prevazišli razlike. Izgleda kako im je sad to pošlo za rukom i uspostavili radni odnos“, dodaje on.

Unluhisarcikli predviđa kako bi ukupni tursko-američki odnosi mogli biti tema razgovora kao “dodatak pitanju Afganistana“.

Iako je Turska bliska Rusiji, veoma je oprezna kada je riječ o ovom njenom tradicionalnom rivalu.

Države su ove i dalje na suprotnim stranama u Siriji, Libiji i Nagorno Karabahu na Kavkazu.

Slično, Washington želi ograničiti ruski utjecaj gdje je to god moguće, govori Unluhisarcikli.

Iako ima mnogo istupa van države, većina onoga što Erdogan radi namijenjeno je za glasače u domovini.

Izbori su planirani za 2023. godinu, ali postoji šansa da budu održani i ranije.

Prilika za otvaranje ‘Turske kuće’ u New Yorku

Predsjednik je pod pritiskom zbog ekonomije, pandemije korona virusa i prijetnje novih migracija iz Afganistana, što bi povećalo broj izbjeglica, kojih je u Turskoj blizu četiri miliona.

On, također, želi ponovo uspostaviti svoj imidž svjetskog lidera za domaću publiku, koji bi svaki ustupak Bidena dodatno ojačao.

Erdogan planira promovirati svoju nedavno objavljenu knjigu Pošteni svijet je moguć, koja se nastavlja na ranije pozive za reformu odlučivanja u UN-u, te otvoriti “Tursku kuću”, prestižni višenamjenski neboder koji će biti dom turske delegacije u UN-u.

“Korištenjem ove dvije prilike želi se vratiti na scenu globalnih lidera“, rekao je Unluhisarcikli.

Popravljanje odnosa sa SAD-om bi i Tursku moglo učiniti privlačnijom za strane investitore i njihov kapital, koji je prijeko potreban turskoj ekonomiji.

Na širem frontu Erdogan će vjerovatno tražiti od drugih lidera da se posvete rješavanju povećanja migracija iz Afganistana.

Turska je već istakla kako ne može primiti više izbjeglica i traži plan kako da drži Afganistance koji bježe što dalje od njenih granica.

Puno priče oko ničega

Pošto status kabulskog aerodroma još nije riješen – talibani odbijaju dozvoliti stranim snagama da čuvaju aerodrom i postoji malo međunarodnog povjerenja u njihove sposobnosti da to rade – još je tek nekoliko mjera Erdoganu na raspolaganju, smatra Sazak.

“Erdogan može ponuditi jedino dobru volju, a zna kako je s time već i pretjerao. Postoji jako malo stvari koje SAD može tražiti od Erdogana a da on to uradi bez većeg političkog gubitka“, kaže on.

“Generalno, bit će puno priče oko ničega. Promjena Erdogana da bilo šta postigne je jako teška.“

Čak i uz dogovor s talibanima, dodatno tursko miješanje u Afganistanu nosi značajne rizike.

“Ako stvari u Afganistanu krenu po zlu, tu cijenu Erdogan ne može platiti u Turskoj. Ako Turska vidi tijela mrtvih turskih vojnika, Erdogan će biti u jako teškoj situaciji“, navodi Caliskan.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO