Dovođenje Jevreja u Palestinu: Skrivena borba za identitet i budućnost Izraela

Materijalni i vjerski poticaji gube svoju vrijednost u ohrabrivanju jevrejske imigracije u Izrael.

Izraelsko društvo svjedoči složenoj i kompliciranoj društvenoj strukturi i vjerskim sukobima među jevrejskim strujama (Al Jazeera)

Piše: Mohamed Watad

Jevrejska agencija za Izrael oslanjala se na demografske i vjerske kriterije prilikom organiziranja kampanja imigracije iz cijelog svijeta u Palestinu tokom posljednjih decenija.

Agencija se ponovo oslanja na istraživanja i studije koje se bave pitanjima brojnosti populacije na prostoru koji se proteže od rijeke pa sve do mora, odnosno povijesne Palestine, mješovitim brakovima Jevreja, sekularnim ili vjerskim radikalnim strujama, kao i jevrejskim strujama otvorenim prema kršćanstvu.

Izraelska studija koju je proveo Institut za nacionalnu politiku na hebrejskom Univerzitetu Technion u Haifi definirala je obrise politika koje bi izraelske vlade trebale usvojiti za dovođenje Jevreja u Palestinu, fokusirajući se na „elitne jevrejske porodice“ iz Brazila i zemalja Latinske Amerike.

Prema istraživačima sa instituta, riječ je o mladim jevrejskim porodicama sa visokom stručnom spremom u oblasti medicine i visoke tehnologije (High Tech). Također se traži da su povezani s Izraelom, da nisu u mješovitim brakovima sa supružnicima iz drugih zemalja i da čuvaju odrednice jevrejskih zajednica u dijaspori.

Odabir trenutka za otkrivanje studije o imigraciji dolazi u kontekstu pogleda „religijskog cionizma“ na pitanje ponovne kolonizacije Palestine u svjetlu tri velika i ključna događaja. Prvi od njih je formiranje nove izraelske vlade uz sve njene ideološke kontradiktornosti, što je odraz demografske situacije i intelektualnih i političkih sukoba koji bjesne među Jevrejima.

Sekularni i religijski

Drugi je pokušaj da se preslože karte na Bliskom Istoku uz sve veću ulogu nekih velikih zemalja, kao i Turske i Irana, na račun prisustva i utjecaja Izraela, koji radi na jačanju savezništva s arapskim režimima kroz “Abrahamov sporazum”. Treća stvar su nedavni događaji tokom operacije “Mač Jerusalema” koji su doveli do nove realnosti u pogledu palestinskog odvraćanja ili napada.

Rabin Eliyahu Kaufman, koji je dio ultraortodoksne zajednice Jevreja Hareda, smatra da preporuke nove studije vezano za dovođenje “jevrejskih elita” dolaze u svrhu borbe protiv religijskog karaktera u izraelskom društvu. Smatra da dolaze i u kontekstu suštinskog sukoba u povijesnoj Palestini, gdje živi 14 miliona ljudi, Palestinaca i Jevreja, uključujući i dva miliona Palestinaca na teritorijama okupiranim 1948., koji imaju izraelsko državljanstvo.

Kaufman je izjavio za Al Jazeeru da studija odražava opće izraelsko usmjerenje da se stvori nova generacija Jevreja. “Oni žele novi jevrejski narod… mladi cionistički, sekularni, nereligiozni narod, jer je jasno da na teritorijama od rijeke do mora nedostaje Jevreja”.

Jasno je da na teritorijama od rijeke do mora nedostaje Jevreja, tvrdi rabin Eliyahu Kaufman (Al Jazeera)

Rabin ističe da je od 1990-ih dovedeno više od 1,5 miliona ljudi koji u osnovi nisu Jevreji, uz 500 hiljada stanovnika Izraela koji nisu svrstani u bilo koju religiju.

Vezano za razloge zbog kojih su odabrani Brazil i Jevreji iz Latinske Amerike, Kaufman kaže: “Govorimo o zajednicama koje su uglavnom otvorene, liberalne i nemaju korijene u učenju Tore, unatoč očuvanju svog jevrejskog identiteta, za razliku od integracije Jevreja u evropskim i ruskim društvima i njihovim mješovitim brakovima koje tamo sklapaju, pored toga da postoje radikalne vjerske sekte koje ne vjeruju u cionizam“.

Privlačenje i migracija

Kaufman vjeruje da poticaji gube svoju učinkovitost i vrijednost, bez obzira da li je riječ o novčanim poticajima, poput toga da se jevrejske imigrantske porodice dugi niz godina zasipaju darovima, poreznim olakšicama, besplatnim stanovanjem i privilegijama, ili pak cionističkoj ideologiji koja se promovira u svrhu dovođenja Jevreja.

Izraelska istraživanja pokazuju da se 100.000 Jevreja njemačkog porijekla vratilo u svoju domovinu nakon što su dovedeni u Palestinu u jevrejskim kampanjama doseljavanja, kao i oko 50.000 Jevreja francuskog porijekla.

U Izraelu živi oko 600.000 osoba sa portugalskim državljanstvom, pored stotina hiljada stanovnika ruskog i istočnoevropskog porijekla koji su dovedeni iako nisu bili Jevreji.

Rabin Kaufman dodaje: “Dva miliona Jevreja je napustilo zemlju u 70 godina, a 1,5 miliona Izraelaca živi u Americ“i. Pored toga, “svi američki Jevreji koji su doselili u Palestinu odbijaju da se odreknu američkog državljanstva, jer su prošla iskustva pokazala da u situacijama životne ugroženosti svi oni odlaze u svoju izvornu domovinu“.

Demografija i geografija

Dr. Salih Lutfi, istraživač koji se bavi socijalnim i političkim pitanjima, vjeruje da studija i njene preporuke za dovođenje “elitnih Jevreja” odražavaju spiralu unutrašnjih sukoba među Jevrejima u zemlji i demografske i geografske izazove s kojima se suočava cionistički projekat u povijesnoj Palestini.

Lutfi za Al Jazeeru kaže da studija također odražava dubinu krize koju Izrael proživljava s obzirom na demografsku strukturu i društvene slojeve Jevreja, dubinu jaza između sekularnog i religioznog stanovništva i demografsku neravnotežu između jevrejskih skupina, bilo da su istočnog porijekla (Sefardi) ili zapadnog porijekla (Aškenazi).

Hebrejska država šuti o skrivenom unutarnjem sukobu među Jevrejima, govori Saleh Lufti (Al Jazeera)

Ovaj istraživač smatra da sukob između sekularizma i vjerskih grupa, bilo da je riječ o Haredima koji se protive cionistima, a koji se vode učenjem Tore, ili vjerskog cionizma, koji je kombinacija između Tore, cionizma, modernosti i sekularizma, odražava suštinu skrivenog unutarnjeg sukoba među Jevrejima, o čemu hebrejska država šuti.

Struje i sukobi

Lutfi vjeruje da se rezultati i preporuke studije o dovođenju “elitnih jevrejskih porodica” ne mogu posmatrati izolirano od populizma koji se etablirao za vrijeme vladavine bivšeg premijera Benjamina Netanyahua. Takva politika je doprinijela propadanju izraelske srednje klase u društvenom i kulturnom pogledu u korist populizma koji je činio okosnicu izraelskih izbora i odražavao pravu sliku jevrejske zajednice.

Istraživač je dodao da “pitanje populizma u Izraelu, kojim su se bavila mnoga lokalna i međunarodna istraživanja, služi kao alarm koji upozorava na krah Izraela u smislu opstanka i populacije”.

Lutfi smatra da se na tome temelje zahtjevi za dovođenje “jevrejske elite”, odnosno ekonomske, društvene i vjerske elite, u budućim imigracijskim kampanjama kako bi se suzbio populizam.

Pored problema populizma, kojeg je stvorio Netanyahu, izraelsko društvo, inače sačinjeno od jevrejskih zajednica oprečnih usmjerenja, svjedoči složenoj i kompliciranoj društvenoj strukturi i vjerskim sukobima među jevrejskim strujama.

Lutfi vjeruje da “postoji vjerski prodor Hareda, koji nastoje nametnuti učenja Tore, i sukob sa sekularnom strujom. Također, tu su religiozni cionisti koji kombiniraju ultra-ortodoksno i učenje Tore, zadržavajući cionizam kao glavnu os“.

Zabrinutost i upozorenja

Istraživač koji se bavi pitanjima izraelskog društva procjenjuje da se u posljednjoj deceniji ukorijenio strah za budućnost Izraela kao jevrejske države zbog geografskog i demografskog sukoba na području povijesne Palestine i prisustva arapskog stanovništva koje čini većinu na tim teritorijama. Prema tome ”u periodu koji pred nama svjedočit ćemo kampanjama dovođenja elitnih jevrejskih porodica s ciljem suprotstavljanja palestinskom prisustvu”.

S druge strane, kaže Lutfi, “podaci pokazuju da palestinska omladina nerado emigrira unatoč kolonijalnoj politici koja se vodila protiv njih, za razliku od negativne jevrejske migracije iz povijesne Palestine, posebno među sekularistima, koji se vraćaju u svoje zemlje porijekla, u Evropu i Ameriku“.

Izvor: Al Jazeera