AI: Kina je u Xinjiangu napravila ‘distopijski pakao’

Grupe za ljudska prava navode da su ‘zločini protiv čovječnosti’ počinjeni protiv Ujgura, te drugih muslimanskih manjina.

Žene Ujgura okupljaju se ispred kineskog konzulata u Istanbulu kako bi osudile navodno kršenje prava Ujgura u Xinjiangu (AFP)
Žene Ujgura okupljaju se ispred kineskog konzulata u Istanbulu kako bi osudile navodno kršenje prava Ujgura u Xinjiangu (AFP)

Kineska zapadna regija Xinjiang postala je “distopijski pakao” u kojem se Ujguri i druge većinski muslimanske etničke manjine suočavaju sa sistematskim i državno organiziranim “masovnim zatočeništvom i mučenjem koji predstavljaju zločine protiv čovječnosti”, navodi Amnesty International u novom izvještaju, pozivajući se na desetke očevidaca, bivših zatočenika.

U studiji objavljenoj u četvrtak, Amnesty je naveo da su manjinske grupe bile prisiljene napustiti svoje religijske tradicije, jezik i kulturu te da su podvrgnute masovnom nadzoru, što potvrđuje prethodne navode o genocidu i etničkom čišćenju koji su počinjeni u mreži stotina pritvorskih centara.

Više od 50 bivših zatočenika podijelilo je svoja nova svjedočenja sa Amnesty Internationalom, pružajući detaljan unutrašnji prikaz stanja i tretmana Ujgura i drugih grupa u logorima koje su kineske vlasti sankcionirale od 2017. godine, kaže Amnesty.

“Kineske vlasti su stvorile distopijski pejzaž zapanjujućih razmjera u ujgurskoj autonomnoj regiji Xinijiang”, rekla je Agnes Callamard, glavna sekretarica Amnesty Internationala i bivša UN-ova istražiteljica za ljudska prava.

Ujguri, Kazahstanci i druge muslimanske manjine suočavaju se sa zločinima protiv čovječnosti i drugim ozbiljnim kršenjima ljudskih prava koja prijete brisanjem njihovog vjerskog i kulturnog identiteta.

“Čovječanstvo bi trebalo biti šokirano podatkom da je ogroman broj ljudi podvrgnut ispiranju mozga, mučenju i drugim ponižavajućim postupcima u internacijskim logorima, dok još milioni ljudi žive u strahu zbog ogromnog nadzornog aparata.”

Mučenje i druga zlostavljanja sistematska su u kampovima, a svaki aspekt svakodnevnog života reguliran je u nastojanju da se prisilino uvede sekularna, homogena kineska nacija i ideali komunističke partije, navodi se u izvještaju koji ima 160 stranica.

Posljednjih dana, Kina je optužena i za provođenje politike kontrole rađanja koja je usmjerena na iste manjinske grupe, a čiji je cilj smanjiti između 2,6 do 4,5 miliona novorođenih u roku od 20 godina.

Osim Ujgura i Kazahstanaca, u kampanji su pometene i Hui, kirgistanska, uzbekistanska i tadžikistanska manjina u Xinjiangu.

Kina je prethodno odbacila optužbe za genocid i etničko čišćenje, rekavši da su internacijski centri otvoreni za stručno osposobljavanje u cilju suzbijanja prijetnji od “ekstremizma”.

U srijedu je Peking također predstavio članove porodice i bivše komšije, kako bi opovrgao svjedočanstva svjedoka koji su se pojavili pred specijalnim sudom Ujedinjenog Kraljevstva, koji istražuje navode o genocidu i zločinima protiv čovječnosti u Xinijiangu. Međutim, zagovornik ljudskih prava upozorio je da su pekinški svjedoci vjerovatno govorili “pod prisilom”.

Ispitivanje ‘Tigrova stolica’

Od početka 2017. godine, ogroman broj muškaraca i žena Ujgura, kao i ostalih muslimanskih etničkih manjina, je pritvoren ili zatvoren, navedeno je u izvještaju.

Na hiljade osoba je poslano u zatvore, uz milion osoba koje su, prema procjeni UN-a, poslane u logore. Al Jazeera je objavila slične izvještaje svjedoka koji detaljno opisuju iskustvo Ujgura u prihvatnim centrima.

Svaki od više od 50 bivših zatvorenika rekao je Amnestyju da su privedeni zbog, kako se čini, potpuno zakonitog ponašanja, poput posjedovanja religioznih predmeta ili komunikacije s nekim iz inozemstva.

Svjedoci kažu da su mnogi od njih bili potvrgnuti intenzivnim ispitivanjima u policijskim stanicama, a postupak je uključivao premlaćivanje i uskraćivanje sna.

Od početka 2017, ogromna broj Ujgura, kao i drugih etničkih manjina, pritvoren je u objektima širom Xinjianga (AFP)

Također su morali i do 24 sata sjediti u takozvanim “tigrovim stolicama”, s pričvršćenom peglom na noge i lisicama koje drže tijelo u bolnim položajima.

Jedna žena, koja je privedena zbog toga što je na svom telefonu imala aplikaciju WhatsApp, kaže da je život u zatočeništvu jako reguliran, od ranojutarnje ceremonije podizanja zastave do niza časova u učionici i kasnonoćnih dužnosti.

“Nemate ni minute vremena za sebe. Iscrpljeni ste”, citirao je Amnesty.

Sistematsko mučenje

Svaki bivši zatvorenik s kojim je obavljen razgovor podvrgnut je mučenju ili drugoj vrsti zlostavljanja, ukljućujući elektrošokove, uskraćivanje vode i sna te izloženost ekstremnoj hladnoći, navedeno je u izvještaju.

Starija žena koja je kažnjena zbog odbrane svog cimera rekla je da su je odveli u malu, mračnu i hladnu prostoriju bez prozora, gdje su joj ruke i noge vezali lisicama te da je bila prisiljena tri dana sjediti na željeznoj stolici.

Dvoje bivših zatvorenika rekli su da su bili prisiljeni nositi teške okove – u jednom slučaju tokom cijele godine. Drugi su opisali da su mučeni električnim pendrecima ili prskani biber sprejem.

Neki su zatočenici izvijestili da su više puta mučeni, dok drugi kažu da su bili prisiljeni gledati kako muče njihove cimere iz ćelija.

Amnesty International saznao je i za slučaj za koji se vjeruje da je jedan zatvoreni preminuo usljed posljedica zadržavanja u “tigrovoj stolici”, ispred svojih cimera iz ćelije, 72 sata, a za to vrijeme je morao i urinirati i izvršiti nuždu.

“Kina mora odmah ukinuti logore za internacijske kampove, osloboditi ljude koji su zatočeni u njima i zatvorima te okončati sistematske napade na muslimane u Xinjiangu”, rekao je Callamard.

“Međunarodna zajednica mora napokon progovoriti i djelovati snažno kako bi okončala te užase.”

Odbor Senata Sjedinjenih Američkih Država je u četvrtak održao ročište na kojem se bavio navodnim zločinima u Xinjiangu, sa svjedočenjima advokata Ujgura i američkih istraživača.

Američki zakonodavci razmatraju zabranu uvoza solarnih panela i drugih proizvoda koji su izrađeni prisilnim radom i planiraju ispitati ulogu američkih tehnoloških kompanija u omogućavanju represije Kine u Xinjiangu.

“Moramo poduzeti konkretne korake”, rekao je senator Tim Kaine.

Sjedinjene Američke Države su se u martu pridružile Evropskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi kako bi dogovorili nivo posebnih sankcija kineskim dužnosnicima za ono što je američki državni sekretar Antony Blinken nazvao “genocidom i zločinima protiv čovječnosti”.

U februaru je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi branio politiku Pekinga prema Ujgurima i drugim grupama, rekavši Vijeću UN-a za ljudska prava da “u Xinjiangu nikada nije bilo takozvanog genocida, prisilnog rada ili vjerske represije”.

Također je pozvao povjerenika UN-a za ljudska prava da posjeti tu zatvorenu regiju, no nije dao vremenski okvir.

Kina je porekla da se u Xinjiangu događaju kršenja prava, poručivši da su optužbe ‘laž stoljeća’ (AFP)

Amnesty je saopćio da će pojačati svoju kampanju kako bi osigurao puštanje više od 60 ljudi, pripadnika muslimanskih manjina, koji su nestali i za koje se vjeruje da su pritvoreni u Xinjiangu.

U međuvremenu, Peking se suočava sa sve većim pritiskom, jer su advokati Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) podnijeli nove dokaze da Kina na hiljade ljudi iz Xinjianga prisilno vraća iz Tadžikistana u Kinu.

Peking negira optužbe za zlostavljanje i nije potpisnik statuta ICC-a. Tadžikistan je član, a advokati se nadaju da bi upravo to članstvo moglo biti način da se pred sud iznesu navodi o kineskom maltretiranju Ujgura.

“Na osnovu novih dokaza predočenih tužiocu ICC-a, a koji pokazuju nehuman odnos kineskih vlasti direktno u Tadžikistanu – državi članici ICC-a – jasno je da ICC ima nadležnost za otvaranje istrage”, kaže Rodney Dixon, advokat koji zastupa ujgurske grupe, navedeno je u saopćenju.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO