Merkel: Ispravne odluke Evropske unije o vakcinama

Da su države članice samostalno nabavljalale vakcine, manje bi države članice prošle mnogo lošije, smatra njemačka kancelarka.

Angela Merkel je kritizirala korištenje kineskih i ruskih vakcina protiv COVID-19 (EPA - Ilustracija)

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u srijedu kako je Evropska unija donijela “ispravne” odluke po pitanju nabavke i odobrenja vakcina protiv COVID-19 te kako bi, u slučaju da nije postojala jedinstvena nabavka, manje države članice prošle mnogo lošije.

“Uvijek učimo, ali po meni, odluke koje smo donijeli o vakcinama bile su ispravne”, kazala je ona na virtuelnoj konferenciji Evropske narodne stranke (EPP) o Konferenciji za budućnost Evrope.

Istakla je kako je vakcina AstraZenece odobrena u EU netom nakon što je odobrena u Velikoj Britaniji, da je “ubrzan” postupak odobrenja vakcine te kako se Evropska agencija za lijekove (EMA) može mjeriti s američkom Agencijom za hranu i lijekove (FDA).

Suparništvo između velikih i malih

Kritičari za relativno sporu vakcinaciju stanovništva u EU okrivljuju nabavu vakcina preko Evropske komisije i birokratiziranost procesa.

“Mislim da je bilo ispravno što je Unija zajedno kupila vakcine“, kazala je njemačka kancelarka, iako je priznala da je “proces bio nešto sporiji“.

Da su države članice samostalno nabavljalale vakcine, manje države članice prošle bi mnogo lošije, smatra njemačka kancelarka.

“Mnoge evropske zemlje ne bi imale šansu samostalno nabaviti vakcine. Mi imamo proizvodnju [vakcina] u Njemačkoj, ali bez evropskog programa bilo bi mnogo suparništva između velikih i manjih država”, poručila je Merkel, dodavši kako to ne bi bilo “pravedno” i “poremetilo bi EU”.

Merkel smatra kako bi Unija u području zdravstva trebala imati “veće ovlasti”, za što je možda potrebna promjena Ugovora o Evropskoj uniji.

Prednjače Velika Britanija i Mađarska

Evropska komisija je početkom marta blokirala izvoz 250.000 doza AstraZenecine vakcine u Australiju, jer ta firma ne ispunjava svoje ugovorne obaveze o isporuci vakcine Uniji.

Evropska unija tvrdi da AstraZeneca nije izvršila svoj dio ugovornih obaveza, zbog čega se vakcinisanje u EU odvija znatno sporije nego, na primjer, u Velikoj Britaniji.

Čak 50 posto Britanaca primilo je barem jednu dozu, dok je 16 posto stanovnika te zemlje vakcinisano s obje doze.

Od zemalja članica EU-a po pitanju vakcinisanja najuspješnija je Mađarska, u kojoj je obje doze vakcine primilo 15 posto stanovnika, a 34 posto barem jednu dozu.

U Njemačkoj je u potpunosti vakcinisano 6,8 posto stanovnika, dok je jednu dozu primilo 21 posto Nijemaca, navodi New York Times.

Brisel tvrdi da AstraZeneca favorizira Veliku Britaniju, što britansko-švedska kompanija odbacuje.

Blokada izvoza vakcina ‘katastrofalna’

Dio doza namijenjenih Velikoj Britaniji proizvodi se u Belgiji, zbog čega se u jednom trenutku špekuliralo o mogućoj blokadi izvoza.

“Izrael ne bi mogao biti vakcinisan da im Unija nije izvezla [vakcine]. Latinska Amerika ne bi imala vakcine da ih nismo izvezli“, poručila je njemačka kancelarka, dodavši da bi to bilo “katastrofalno“.

Merkel smatra kako je na brzinu vakcinisanja utjecao i odnos EU-a prema farmaceutskim kompanijama.

“Nismo dobro tretirali naše farmaceutske kompanije posljednjih godina. Bilo je mnogo premještanja farmaceutskih kompanija u SAD”, kazala je.

Merkel je kritizirala korištenje kineskih i ruskih vakcina protiv COVID-19 prije odobrenja EMA-e.

“Ne mislim da je to dobro”, kazala je ona.

‘Moramo govoriti jednim glasom’

Mađarska koristi rusku vakcinu Sputnjik V i kineski Sinopharm, dok je Slovačka naručila 200.000 doza Sputnjika V, zbog čega je, uslijed protivljenja koalicijskih partnera, premijer Igor Matovič morao podnijeti ostavku.

Rusija je početkom mjeseca zatražila od Slovačke da vrati vakcine zbog navodnog kršenja ugovora, nakon što je slovački regulator poručio da dostavljene vakcine nisu iste vakcinama koje su pregledavali međunarodni naučnici.

“Svaki put kada ne govorimo jednim glasom ne izgledamo jako”, poručila je njemačka kancelarka.

“Ne želim da djelujemo zajedno samo kada je sve dobro, a da djelujemo na drugi način kada postoji kratkoročna korist. To ne čini Uniju jakom“, zaključila je Merkel.

Izvor: Agencije

Povezane

Hrvatska planira dnevno vakcinisati do 20.000 ljudi, pa bi se do ljetne sezone moglo doći do oko 1,6 miliona vakcinisanih u toj zemlji.

Published On 21 Apr 2021
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO