Johnson će obavezati Britaniju na 78 posto manju emisije štetnih plinova do 2035.

Novi vremenski okvir će zahtijevati značajno restrukturiranje opskrbe energijom britanskih domova, vozila i tvornica.

Johnson će obvezati Britaniju da smanji emisije za 78 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine (Arhiva)
Johnson će obvezati Britaniju da smanji emisije za 78 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine (Arhiva)

Britanski premijer Boris Johnson ove će sedmice obvezati Veliku Britaniju na smanjivanje emisije ugljika za 78 posto do 2035., gotovo 15 godina prije nego što je ranije planirano, prenosi Hina.

Novi vremenski okvir će zahtijevati značajno restrukturiranje opskrbe energijom britanskih domova, vozila i tvornica, a Britanija ga je donijela nakon što su se Kina i SAD usuglasili da je potrebna snažnija borba protiv klimatskih promjena, prenosi agencija Reuters.

Britanske opozicione stranke i ekolozi pozdravili su ambiciju vlade u Londonu, no i upozorili kako je taj cilj dosad potkopavan izostankom vladinih mjera kako bi ga ostvarili.

Britanija u novembru domaćin konferencije

Greenpeace je objavio kako se izgradnja novih cesta i pista mora zaustaviti.

„Ciljevi su puno lakši za postaviti, nego za ostvariti, pa tek sad kreće težak posao“, saopćila je organizacija.

Johnson će obvezati Britaniju da smanji emisije za 78 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine, u sedmici uoči sastanka na vrhu na temu klimatskih promjena čiji će domaćin biti američki predsjednik Joe Biden.

Sama Britanija će u novembru biti domaćin konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP26, piše Reuters.

Nekoordiniran pristup

Britanija si je 2019. odredila da će do 2050. imati neutralnu emisiju stakleničkih plinova, u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. kojim su svjetske države pozvane da zadrže rast temperature na 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Tom Burke, bivši savjetnik britanske vlade, smatra kako je dosadašnji pristup Downing Streeta po pitanju klimatskih promjena bio nekoordiniran.

„Mislim da je najvažnije usredotočiti se na energetsku efikasnost, solarnu i energiju vjetra, te pohranjivanje struje i upravljanje opskrbom“, kazao je za BBC Radio.

Izvor: Agencije

Povezane

Učestalost šumskih požara, poplava i uragana pokazatelj su potrebe za globalnom reakcijom na klimatske promjene. Međunarodna zajednica se nadala da će 2020. biti godina u kojoj će se mnoge vlade ozbiljno pozabaviti ovim problemom. Ali pandemija korona virusa dovela je do odgađanja planiranih pregovora.

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO