Hamas na listi ‘terorista’ kao nastavak britanske izdaje Palestinaca

Avi Shlaim, britansko-izraelski historičar i profesor emeritus međunarodnih odnosa na Univerzitetu Oxford, oštro je kritizirao britansko označavanje Islamskog pokreta otpora (Hamas) kao ”terorističke” organizacije.

Sve dok su politički protivnici Izraela označni kao ”teroristi”, Izrael je oslobođen potrebe za pregovorima i dobija besplatnu propusnicu od svojih saveznika da nastavi koristiti otvorenu vojnu silu, kazao je.

U članku na britanskoj web stranici Middle East Eye (MEE), Shlaim se osvrnuo na prošlosedmično saopćenje britanske ministrice unutrašnjih poslova Priti Patel o klasifikaciji Hamasa kao terorističke organizacije, što je opravdala time da je trenutno nemoguće napraviti razliku između Hamasovog vojnog i političkog krila.

ICC pokrenuo punu istragu o ratnim zločinima

Rekao je da tu razliku bilo moguće napraviti 2001. godine i da je to moguće i danas, jer je to ključna razlika.

Historičar Shlaim je objasnio razloge i motive za donošenje ove odluke.

Pojasnio je da je to zbog apsolutne podrške britanskih konzervativaca Izraelu, otkrivajući detalje te podrške.

Shlaim kaže je da je izjava ministrice Patel uslijedila ubrzo nakon što je izraelski ministar odbrane Benny Gantz označio šest palestinskih nevladinih organizacija civilnog društva kao terorističke organizacije.

Gantz je poduzeo ovaj korak nakon odluke Međunarodnog krivičnog suda (ICC) da pokrene punu istragu o “ratnim zločinima” počinjenim na okupiranim palestinskim teritorijama.

Gantz bio načelnik štaba izraelske vojske tokom njenog napada na Gazu u julu 2014. godine, u kojem je ubijeno najmanje 2.256 Palestinaca, među kojima je i 1.462 civila, uključujući 551 dijete, kazao je Shlaim.

To Gantza čini glavnim osumnjičenim u istrazi ratnih zločina koju provodi ICC.

Hamas je pristao sarađivati s istragom ICC-a, dok je Izrael odbio saradnju.

‘Manihejski’ pogled na sukob na Bliskom istoku

Shlaim je istaknuo da neke palestinske organizacije koje su nedavno uvrštene na izraelsku listu “terorizma” sarađuju s istragom ICC-a.

Iako su dokaze koje je Izrael pružio protiv ovih palestinskih organizacija Evropska unija i vlada Sjedinjenih Američkih Država ocijenila nedovoljnim, dodaje autor, oznaka ”terorizam” je postigla svoj cilj stigmatizacije ovih palestinskih organizacija, ograničavajući njihovu sposobnost prikupljanja sredstava i ometajući njihov rad.

Taj izraelski potez je naširoko osuđen kao napad na ljudska prava.

Britanska ministrica unutrašnjih poslova nije bila među onima koji su protestirali.

Shlaim je nastavio objašnjavati razloge za ovakvu britansku odluku, rekavši da Patel dijeli s britanskim premijerom Borisom Johnsonom “manihejski” pogled na sukob na Bliskom istoku, gdje Izrael predstavlja snage svjetla, a palestinski pokret Hamas, po njihovom mišljenju, predstavlja sile tame.

Prokomentirao je da je stvarnost složenija od ovog pojednostavljenog pogleda.

Naglasio je da je na dubljem nivou promjena u britanskoj politici bila proizvod bliskih veza između Izraela i Konzervativne stranke.

Državna tajnica na samostalnom putovanju

Izrael i njegov moćni lobi već neko vrijeme lobiraju kod britanske vlade po tom pitanju.

Izraelski premijer Naftali Bennett pozvao je Borisa Johnsona da u potpunosti zabrani Hamas kada se sastao s njim prošlog mjeseca na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih naroda u Glasgowu.

Napomenuo je da ministrici Patel nije bio potreban nikakav poticaj da provede nalog Izraela.

Kada je bila državna tajnica za međunarodni razvoj 2017. godine otišla je na samostalno putovanje u Izrael a da o tome nije obavijestila tadašnju premijerku Theresu May ili tadašnjeg ministra vanjskih poslova Borisa Johnsona.

Dok se pretvarala da je na privatnom odmoru, Patel je održala niz tajnih sastanaka s visokim izraelskim zvaničnicima, uključujući tadašnjeg premijera Benjamina Netanyahua.

Lord Polak, počasni predsjednik Konzervativnih prijatelja Izraela, lično je organizirao ovih 12 sastanaka.

Po povratku, Patel je zatražila od svojih zvaničnika da istraže mogućnost preusmjeravanja dijela budžeta za stranu pomoć kako bi se izraelskoj vojsci omogućilo obavljanje humanitarnog rada na okupiranoj Golanskoj visoravni, ali je bila primorana podnijeti ostavku i prihvatila je opomenu svoje stranke.

Gaza – najveći zatvor na otvorenom na svijetu

Rekao je da je bliski kontakt ministrice s izraelskim zvaničnicima i lobistima za Izrael u Velikoj Britaniji, kao i njen desničarski pogled na svijet, učinio da željno usvoji izraelski narativ o Hamasu.

Ovaj narativ je opisao kao potpuno iskrivljen i da očito služi interesima Izraela.

Shlaim se pita zašto je britanska vlada izabrala upravo ovaj trenutak da zabrani političko krilo Hamasa, nakon što je inkriminirala njegovo vojno krilo prije 20 godina?

Dio odgovora je da je to bio odgovor na pritisak izraelskog lobija.

Naglasio je da se Izrael, etiketirajući svoje političke protivnike kao “teroriste”, oslobađa potrebe da razgovara s njima i dobija besplatnu propusnicu od svojih zapadnih saveznika da pribjegne načinu djelovanja o kojem je ovisan, a to je otvorena vojna sila.

Rekao je da cijenu toga plaćaju civili s obje strane, a posebno bespomoćno stanovništvo u Gazi – “najvećem zatvoru na otvorenom na svijetu”.

‘Britanska izdaja seže do Balfurove deklaracije’

Shlaim je kazao da pravi prijatelji ne ohrabruju svoje prijatelje da nastave s ovisnošću, već ih pokušavaju odviknuti od toga.

Ako britanska vlada zaista želi učiniti da se britanski Jevreji osjećaju sigurnije, kao što je Patel tvrdila, trebala bi prestati kriviti palestinske žrtve za njihovu vlastitu nesreću, rekao je dalje.

Britanska vlada bi trebala potaknuti svog izraelskog saveznika da poštuje međunarodno humanitarno pravo, da poštuje sporazume o prekidu vatre, da se suzdrži od upotrebe vojne sile i da razgovora s političkim vodstvom Hamasa.

“Ovo je najmanje što Velika Britanija danas može učiniti za Palestince, s obzirom na dug niz izdaja koje sežu do Balfurove deklaracije prije više od jednog stoljeća.”