Evropska unija neće finansirati žice i ograde protiv migranata na granici
Finansiranje barijera tražilo je 12 zemalja, no, Ursula von der Leyen tvrdi da se to neće desiti.
Evropska unija neće finansirati “bodljikavu žicu i ograde” na granici kako bi spriječila dolazak migranata, što traži dvanaest zemlja, među njima Litvanija i Austrija, rekla je u petak predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
“Bila sam veoma jasna o tome da su Komisija i Parlament odavno saglasni o tome da neće finansirati bodljikavu žicu i ograde”, rekla je čelnica EK-a nakon sastanka na vrhu 27 zemalja u Briselu, gdje se razgovaralo o tom pitanju.
Litvanija gradi ogradu s bodljikavom žicom duž granice s Bjelorusijom kako bi zaustavila val migranata za čiji orkestrirani dolazak se optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je u petak u Briselu da su takve mjere “kratkoročno potrebne kako bi se upravljalo krizom”.
Ako Litvanija gradi ogradu “može računati na našu solidarnost. Nije na Litvancima da to sami finansiraju”, ocijenio je novi austrijski kancelar Alexander Schallenberg, prenijela je Hina, pozivajući se na AFP.
‘Zemlje imaju pravo graditi ograde’
Ministri unutrašnjih poslova 12 zemalja (Austrija, Bugarska, Kipar, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Litvanija, Latvija, Poljska, Češka i Slovačka) napisali su 7. oktobra pismo Komisiji u kojem su zatražili od EU da finansira izgradnju takvih barijera.
“Fizička prepreka je vrsta efikasne mjere zaštite granica, koja služi interesima čitave Unije, ne samo država članica na prvoj liniji”, ocijenili su oni.
Komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson odgovorila im je da zemlje imaju mogućnost i pravo graditi ograde, ali kada se radi o evropskom financiranju “to je već druga stvar”.
Poljska, Latvija i Litvanija počele su graditi ogradu s bodljikavom žicom na dijelu granice s Bjelorusijom.
Mađarska je podigla ogradu na granici sa Srbijom i Hrvatskom tokom migrantske krize 2015, a Slovenija je učinila isto prema Hrvatskoj.