Sve češća samoubistva u redovima izraelske vojske

Većina vojnika koji su izvršili samoubistvo je dugo patila od zabrinutosti za budućnost i živjela u stanju stalne frustracije.

Fenomen samoubistva izuzetno je rasprostranjen među useljeničkim vojnicima (izraelski mediji)

Piše: Mohammad Mohsen Watad

Zvanična statistika Israživačkog centra u Knessetu pokazala je da Izrael godišnje zabilježi 500 samoubistava, od čega se 100 slučajeva javlja među mlađom generacijom od 15 do 24 godine.

Samoubistvo je drugi uzrok smrti u starosnoj grupi do srednjih dvadesetih godina koja se prijavljuje u izraelsku okupacionu vojsku, bilo da je riječ o pripremama za regrutaciju u srednjoškolskoj dobi, periodu služenja obavezne vojne službe ili čak službe u rezervnom sastavu vojske.

Statistike pokazuju da je samoubistvo i dalje glavni uzrok smrti izraelskih vojnika.

Tokom posljednjih godina je evidentan porast ovog fenomena, uprkos padu koji je zabilježen 2020. godine tokom pandemije korona virusa, kada je evidentirano devet samoubistava od ukupno 28 smrtnih slučajeva među vojnicima.

No, čini se da je broj samoubistava u redovima izraelske vojske veći, jer se u pojedinim slučajevima samoubistva dokumentiraju kao nesreća na obuci, prometna nesreća… što znači da se stvarni broj vojnika samoubica namjerno prikriva.

Kroz sljedeća pitanja osvrnut ćemo se na fenomen samoubistva u izraelskoj vojsci, kao i na motive i razloge, te šta izraelska vojska čini kako bi smanjila broj vojnika koji posežu za samoubistvom.

Zašto izraelski vojnici podižu ruku na sebe?

Samoubistva u redovima izraelske vojske posljedica su širenja ovog fenomena u izraelskom društvu i među Jevrejima različitih denominacija, starosnih grupa i društvenih klasa, do čega dolazi iz psiholoških, socijalnih i ekonomskih razloga, posebno uz sve veću stopu nezaposlenosti i siromaštva.

Fenomen samoubistva među vojnicima ne može se posmatrati odvojeno od širenja ovog fenomena u izraelskom društvu.

Službene statistike izraelskog Ministarstva zdravstva pokazale su da je tokom 2020. godine zabilježeno 6.215 pokušaja samoubistva, što je pad od devet posto u odnosu na 2019. godinu, tokom koje je zabilježen 6.861 suicidalni pokušaj.

Ovaj pad je posljedica zatvaranja do kojeg je došlo u Izraelu tokom pandemije korona virusa, kada su se ambulante i bolnice u zemlji posvetile liječenju pacijenata oboljelih od COVID-19.

Koliki je procenat samoubistava u posljednjem desetljeću?

U periodu od 2010. do 2020. godine zabilježeno je 5.380 samoubistava u izraelskom društvu, što je u prosjeku 500 samoubistava godišnje.

Od toga, 100 samoubistava godišnje zabilježeno je među vojnicima izraelskih snaga, s tim da su samoubistva među etiopskim Jevrejima “falasha” četiri puta učestalija u odnosu na slučajeve samoubistva među drugim Jevrejima.

Podaci pokazuju da je 80 posto slučajeva samoubistava zabilježeno među muškarcima, a 20 posto među ženama.

Također, 60 posto slučajeva samoubistava zabilježeno je u dobnoj skupini od srednje škole do navršene 26. godine života, što su razdoblja u kojima se vrši prijavljivanje u vojsku, služenje obaveznog vojnog roka ili služenje u rezervnom sastavu vojske.

Odjel za ljudske resurse u izraelskoj vojsci namjerno prikriva činjenice o širenju fenomena samoubistva (izraelski mediji)

Statistike pokazuju da su rizične grupe stanovništva kojima prijeti opasnosti od samoubistva jevrejski useljenici iz Rusije, Afrike i Jevreji falasha, zatim starije osobe i 75-godišnjaci, zbog ekonomskih i socijalnih razloga i njihovog osjećaja otuđenja u izraelskom društvu.

Koji su uzroci i motivi samoubistva među regrutima?

Iz Odjela za ljudske resurse i Jedinice za mentalno zdravlje u izraelskoj vojsci navode se da je porast psiholoških poremećaja među vojnicima glavni uzrok suicida, zbog psiholoških i društvenih pritisaka, sigurnosne situacije, ratnog stanja i neprekidnih borbi.

Studija je otkrila da u mnogim slučajevima kod osoba koje su počinile samoubistvo u vojsci nije dijagnosticiran samo psihički poremećaj, jer je većina vojnika koji su izvršili samoubistvo patila od dugotrajne zabrinutosti za budućnost, živjeli su u stanju stalne frustracije, velike zbunjenosti i osjećaja da ne pripadaju vojnim okvirima.

Podaci ukazuju na to da je tokom 2020. godine registrirano 1.710 zahtjeva vojnika za usluge zaštite mentalnog zdravlja, a da je spašeno 26 vojnika kod kojih je uočen veliki rizik za suicidalno ponašanje.

Koji su najčešći faktori koji mogu dovesti do samoubistva u vojsci?

Nakon regrutiranja i prijema u obaveznu vojnu službu, regrut napušta poznato okruženje, što dovodi do velikih poremećaja u njegovom životu.

Vojna služba se smatra glavnim faktorom stresa kada je u pitanju borbena služba i sigurnosna situacija na palestinskim teritorijama okupiranim 1967. godine, gdje je život vojnika izložen opasnosti.

Tome treba pridodati i odnos s vojnim oficirima, poštivanje naredbi i vojne discipline, odvajanje od roditelja i prijatelja.

Sve to može uzrokovati depresiju i teške psihičke probleme, a u mnogim situacijama takvi slučajevi ostaju nedijagnosticirani.

Kada početi dijagnosticiranje uzroka koji mogu dovesti do samoubistva?

Prilikom pregleda prije regrutacije u izraelsku vojsku, stručnjaci za mentalno zdravlje nadziru kandidate za vojnu službu kod kojih postoji rizik od psihičkih oboljenja ili one za koje je utvrđeno da im je potrebna stručna pomoć ili pojašnjenje kako bi se odredilo mjesto koje im odgovara.

Odjeli za mentalno zdravlje također su u direktnom i stalnom kontaktu s civilnim organizacijama i udruženjima kako bi se pružila pomoć i usluge savjetovanja i socijalne zaštite.

Prikrivaju li se stvarni brojevi i razmjeri problema suicida među vojnicima?

Procjene u izraelskom društvu ukazuju na to da Odjel za ljudske resurse u izraelskoj vojsci namjerno prikriva činjenice o širenju fenomena samoubistva te da prikriva zvanični i stvarni broj vojnika koji počine samoubistvo godišnje.

Samoubistvo ostaje glavni uzrok smrti u vojsci u slučajevima da nema ratova ili vojnih kampanja.

Tokom 2020. godine registrirano 1.710 zahtjeva vojnika za usluge zaštite mentalnog zdravlja (izraelski mediji)

Zatim, prikrivanje se vrši iz sigurnosnih razloga te kako bi se očuvala motiviranost mladih ljudi da se prijave i priključe u obaveznu vojnu službu.

Također kako bi se očuvali osjećaji vjerskih i konzervativnih jevrejskih zajednica i osiguralo da stotine pripadnika jevrejske zajednice širom svijeta nastave volontirati u izraelskoj vojsci.

Šta izraelska vojska čini kako bi smanjila pojavu samoubistva?

Uprkos prikrivanju podataka o širenju i opasnosti ovog fenomena u redovima ”nesalomljive vojske”, izraelska vojska pristupa ovom problemu veoma ozbiljno i ulaže mnogo sredstava kako bi ga smanjila.

Vojska je 2005. godine osnovala jedinicu specijaliziranu za mentalno zdravlje, koja je pokrenula program za sprečavanje i smanjenje slučajeva samoubistava među svojim vojnicima.

Također je povećan broj službenika za mentalno zdravlje raspoređenih u jedinicama na terenu te prilikom sukoba i borbi.

U nastojanju da se smanji broj samoubistava, Odjel za mentalno zdravlje u vojsci oduzeo je vojnicima oružje i formirao timove “čuvara vrata” u različitim vojnim jedinicama.

Njihova misija je podizanje svijesti o psihološkim poremećajima i fenomenu samoubistva kroz predavanja kako bi se mogli dijagnosticirati slučajevi, a oficiri i vojnici stekli znanje i vještine kako bi se  mogli nositi s psihološkim problemima i bilo kakvim poteškoćama s kojima se mogu susresti.

Koriste se i tehnološka sredstva te prate objave vojnika na društvenim mrežama.

Upotrebljavaju se elektronički mehanizmi za lociranje nestalih vojnika ili onih u opasnosti, a sve je to odnedavno doprinijelo smanjenju stope samoubistava.

Izvor: Al Jazeera