Sjećanje na žrtve holokausta u Auschwitzu zbog pandemije samo online

Dan sjećanja na žrtve holokausta i 76. godišnjica oslobođenja logora Auschwitz-Birkena 27. januara posvećena sudbinama najmlađih žrtava logora, zbog pandemije COVID-a 19 biće prvi put obilježeni isključivo online, saopćio je Državni muzej njemačkog nacističkog logora Auschwitz-Birkenau.

“U Auschwitzu je pobijeno više 200.000 djece. Sasvim nevine, dobre, željne da žive, koja su voljela svoje bliske, djece pune povjerenje. Nikada svijet odraslih, tako često nepravedan i okrutan, nije pokazao toliko svoju bezdušnost, svoje zlo. To ne može da se opravda nikakvom ideologijom, nikakvim obračunima, nikakvom politikom. Ovu godišnjicu želimo da posvetimo svim najmlađim žrtvama logora”, najavio je direktor Muzeja u Auschwitzu Piotr Cywinski, prenosi Beta.

Pandemija virusa korona onemogućila je tradicionalno obilježavanje godišnjice – susret sa preživjelim logorašima, odavanje pošte prelaskom tri kilometra “puta smrti” od glavne kapije tog najvećeg logora koji su Hitlerovi fašisti podigli u okupiranoj Poljskoj do ruševina gasnih komora, državnika rame uz rame sa žrtvama koje su preživjele pakao logora, njihove poruke svijetu, svijeće i vijence na spomeniku žrtvama holokausta i ekumensku molitvu.

U srijedu popodne samo posredstvom društvenih mreža i online prenosa o paklu kroz koje su prošle svjedočit će Zdjislava Vlodarčik i Anita Lasker-Valfiš, porukom da se Auschwitz nikad ne zaboravi i nikad ne ponovi obratit će se zatim svetu predsjednik Poljske Andrzej Duda i u ime svojih zemalja ambasadori Izraela i Rusije.

Poslije ekumenske molitve i tradicionalnog Kadiša, jevrejske molitve za mrtve, Muzej u Auschwitz poziva na online konferenciju na temu “Utjecaj rata i Holokausta na oblikovanje identiteta djeteta”.

Deportacija djece

Na osnovu procjena historičara Muzej u Auschwitzu računa da je u tu nacističku fabriku smrti deportirano najmanje 232.000 djece i maloljetnih od kojih su 216.000 bili jevrejska djeca, 11.000 Romi i Sinti, gotovo 3.000 Poljaci, više od 1.000 Bjelorusa i po nekoliko stotina djece i maloljetnih Rusa, Ukrajinaca i pripadnika drugih naroda.

“Jevrejsku djecu deportirali su u okviru totalnog genocida, Sinti i Rome također, Poljake za učešće u pokretu otpora, djecu iz SSSR-a kao odmazdu za borbu u partizanima. Teško je utvrditi tačan broj djece deportirane u logor. Glavna teškoća je to da su fašisti bili svjesni koliki su to zločini i brižljivo su nastojali da sakriju tragove”, kazala je državnom Poljskom radiju historičarka Helena Kubica.

Monstruoznom selekcijom na ulazu u logor djeca su uglavnom upućivana odmah u gasne komore, dok je žrtve za svoje “medicinske” eksperimente među djecom tu birao i “anđeo smrti”, zloglasni doktor Jozef Mengele.

Prema podacima Muzeja u samom logoru rođeno je 700 beba a do sredine 1943. godine ubijana su bez milosti sva novorođenčad, dok su kasnije ostavljali da žive nejevrejska djeca.

Od 232.000 djece iz evidencije sovjetski vojnici Crvene armije kada su 27. januara 1945. godine ušli u logor našli su živih svega 700 njih.

Logor Auschwitz podigle su njemačke okupacione vlasti blizu poljskog gradića Ošvjenćim (njemački Auschwitz) 1940. godine prvobitno kao logor za poljske zarobljenike ali ubrzo je počeo da igra ključnu ulogu u Hitlerovom monstruoznom planu da pobije sve evropske Jevreje u okviru “konačnog rješenja jevrejskog pitanja”.

Logor je proširen na obližnju Bžežinku i u tom kompleksu Auschwitz-Birkenau u gasnim komorama pobijeno je ili stradalo od neljudskih uvjeta u logoru najmanje 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja.

Logor je oslobodila Crvena armija 27. januara 1945. godine i u znak sjećanja na taj događaj odlukom OUN-a 27. januar ustanovljen je kao Dan sjećanja na žrtve holokausta, a Auschwitz-Birkenau pretvoren je 1947. godine u državni muzej i memorijalni kompleks koji svake godine posjeti više od dva miliona ljudi iz cijelog svijeta.