Muslimanska braća i Biden: Preklapanje interesa ili jačanje pritisaka?

Biden je ranije kritizirao egipatskog predsjednika, rekavši da neće dati ‘blanko ček’ Al-Sisiju, kojeg je odlazeći predsjednik Donald Trump nazvao svojim ‘omiljenim diktatorom’.

Nagađa se da bi Joe Biden mogao imati blaži stav prema Muslimanskoj braći (EPA)
Nagađa se da bi Joe Biden mogao imati blaži stav prema Muslimanskoj braći (EPA)

Kako se bliži inauguracija novizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joea Bidena, 20. januara, promatrači dešavanja u Egiptu iščekuju promjene u američkoj politici prema režimu predsjednika Abdela Fattaha al-Sisija. Biden je ranije kritizirao egipatskog predsjednika, rekavši da neće dati ”blanko ček” Al-Sisiju, kojeg je odlazeći predsjednik Donald Trump nazvao svojim  “omiljenim diktatorom”.

Pažnja se sve više usmjerava na Muslimansku braću, protiv kojih je Trump podstakao Al-Sisija da se bori. Pojedini trenutno spominju i nagađanja i mogućnosti da Bidenova administracija promijeni ili zauzme blaži stav, a možda i uspostavi kontakte s Muslimanskom braćom, posebno po pitanju stanja ljudskih prava i oslobađanja zatvorenika.

Ibrahim Mounir, član vodstva Muslimanske braće, u razgovoru za Al Jazeeru je naznačio da trenutno ne postoji razumijevanje ili prostor za komunikaciju s novom američkom administracijom, ali nije isključio mogućnost da se to dogodi. U isto vrijeme, akademski radnici koji prate egipatsko pitanje smatraju da bi Muslimanska braća trebala poduzeti korake u tom pogledu, kao pokušaj da se izvrši pritisak na Al-Sisijev režim.

Muslimanska braća su pozdravila Bidenovu pobjedu na predsjedničkim izborima, pozvajući ga da preispita “politike pružanja pomoći i podrške diktaturama, te zločinima i kršenjima prava koje su tiranski režimi počinili širom svijeta”.

Mounir: Interakcija sa svijetom je naše pravo

O tome kako se Muslimanska braća pripremaju za Bidenovu eru, Ibrahim Mounir je rekao: “Ne postoji nešto novo u razmišljanju ili ponašanju grupe, iako je realnost takva da je Bijela kuća dugi niz godina imala glavnu riječ nad egipatskim vojnim vladarima. Mi ne stojimo na vratima stvorenja, već stojimo na vratima Stvoritelja.”

Munir je dodao: “Otvoreni smo za svakoga i naše je pravo, da kao komponenta u narodu, pronađemo načine za komunikaciju sa svijetom, da objasnimo svoju misiju, stavove i principe. To se zaista dogodilo i događa s članovima evropskih parlamenata, kongresa i organizacija koje rade na polju ljudskih prava te sa institucijama koje se bave pravosuđem i provođenjem zakona.”

Mounir ističe da odnos između Muslimanske braće i američkih vlasti i njenih različitih administracija nije relacija u poznatom smislu, već se više sažima na sigurnosno i intelektualno praćenje od strane američke administracije, te na politiku ophođenja s Muslimanskom braćom kroz sisteme koji su joj na raspolaganju.

U isto vrijeme, smatra da Bidenova izjava, kako neće dati prazan ček Trumpovom omiljenom diktatoru, može biti motiv za suzbijanje represije nad Egipćanima.

Pojasnio je da se ovaj američki motiv može pojaviti naročito zbog haosa koji se trenutno dešava u regiji i iza kojeg stoje diktature koje sponzorira Trump. Ovaj haos je počeo negativno utjecati na čitav region, a mogao bi dovesti i do prepreka na putu američke politike koja se ogleda u sprečavanju širenja utjecaja Kine i Rusije u regiji kroz različite aspekte.

Mounir naglašava da su zahtjevi Muslimanske braće upućeni cijelom svijetu zahtjevi egipatskog naroda, bez obzira što organizacija, njeni članovi i vođe podnose najveći teret terora i zločina vojske i njenih pristalica, kako je rekao.

Konferencija za pojašnjavanje ideje

Mounir je ovo izjavio dva dana nakon što je organizacija održala virtualnu međunarodnu konferenciju, kako bi pojasnila činjenice o svojim idejama. Na konferenciji je prisustvovalo oko 40 istaknutih pripadnika Muslimanske braće te političke i vjerske ličnosti iz različitih dijelova svijeta.

Međunarodna konferencija je održana pod nazivom “Muslimanska braća: činjenice i polazišta”, na kojoj se raspravljalo o pristupu organizacije i njenim odnosima s islamskim i građanskim organizacijama, njenom stavu o razilaženjima u pravnim učenjima, pridržavanju umjerenih ideja i ulozi u dobrotvornom radu, zaštiti naroda i suočavanju s katastrofama.

S tim u vezi, Mounir je potvrdio za Al Jazeeru da je virtualna konferencija jedno od sredstava koje organizacija koristi u kontekstu pojašnjavanja svojih ideja i činjenica vezanih uz nju.

Pitanje ljudskih prava

U tom kontekstu, Essam Abdelshafi, profesor političkih nauka i direktor Egipatskog instituta za studije, potvrđuje da će Muslimanska braća nastojati otvoriti više vrata za komunikaciju s novom američkom administracijom. Očekuje da će organizacija dati prioritet pitanjima ljudskih prava, s obzirom na to da Bidenovim diskursom dominira posvećivanje pažnje pitanju ljudskih prava.

Abdelshafi je skrenuo pažnju da bi ta organizacija mogla komunicirati sa pojedinim stranama u administraciji Bidena kako bi zaustavila legislative kroz koje neki članovi Kongresa nastoje klasificirati Muslimansku braću kao terorističku organizaciju.

Objasnio je da organizacija nije dovoljno pripremljena za komunikaciju s Bidenovom administracijom, jer su imali slaba očekivanja kada je u pitanju njegova pobjeda na izborima i nisu pripremili slučajeve koji se toga tiču, a period nakon njegove pobjede nije dovoljan za pripremu.

Abdelshafi predviđa da će se komunikacija između dvije strane odvijati i da će postojati neka vrsta usaglašenosti između onoga čemu Muslimanska braća teže i očekuju kada je u pitanju efikasnije upravljanje pitanjem ljudskih prava u Egiptu i onoga što Bidenova administracija nastoji ostvariti u tom pogledu.

Istaknuo je da će Biden vladati Sjedinjenim Američkim Državama četiri godine, što zahtijeva da se sada pripreme važna pitanja i obrati pažnja na način na koji se njima upravlja kroz mrežu komunikacija s američkom administracijom. Upozorio je da je oprez neophodan zbog osjetljivosti ove administracije na približavanje i saradnju s političkim strujama koje imaju islamsku pozadinu. To se može izbjeći preko kompanija za odnose s javnošću ili putem konsultanata ili stručnih saradnika.

Objasnio je da će u Bidenovoj administraciji biti i velik broj političara lijevog, progresivnog i socijalnog usmjerenja, koji su uglavnom bliži suočavanju s korupcijom, tiranijom i kršiteljima ljudskih prava, a to može biti dobar temelj.

Šta se traži od Muslimanske braće

S druge strane, direktor Međunarodnog centra za razvoj i strateške studije Mustafa Youssef vjeruje da Muslimanska braća, poput Demokratske stranke, ima progresivnu i konzervativnu struju. Ova organizacija treba nastojati uspostaviti komunikaciju s Bidenovom administracijom, jer ona ima želju da sarađuje sa svim strujama koje su otvorene za demokratiju.

Youssef je dodao da će se organizacija suočiti s preprekama tokom komunikacije s Bidenom zbog cionističkog, emiratskog, saudijskog i egipatskog lobija. Međutim, mora biti svjesna svoje odgovornosti da jasno stavi do znanja da se ne protivi američkim interesima.

Youssef naglašava da Muslimanska braća trebaju pojasniti Bidenovoj administraciji i Zapadu da njihova podrška diktaturi u Egiptu, u slučaju da se nastavi trenutna situacija, može dovesti do priliva desetaka miliona ilegalnih imigranata u Evropu, a radikalne organizacije mogu regrutirati stotine hiljada Egipćana koji pate od siromaštva.

Pozvao je Muslimansku braću da se usredotoče na razgovor o obostranim interesima dviju strana i na značaj komunikacije s demokratskim režimima, jer se progresivna struja unutar Demokratske stranke protivi odnosima s diktaturama koji proizvode ilegalnu imigraciju i strujama koje potpadaju pod radikalne organizacije.

Youssef, kao istraživač i stručnjak za međunarodne odnose, zaključuje da Muslimanska braća i drugi pokreti unutar egipatskog društva moraju naglasiti svoju otvorenost za saradnju s bilo kojom administracijom koja ne podržava diktaturu, koja poštuje ljudska prava i želi uspostaviti demokratske principe.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO