Šest stotina mladih američkih vojnika krenulo na Bliski istok

Šest stotina većinom mladih vojnika iz vojne baze Fort Bragga u Sjevernoj Karolini krenulo je u utorak prema Bliskom istoku, kao dio skupine od 3.500 američkih vojnika koji će se razmjestiti u toj regiji. 

Kuvajt će im biti prva postaja, a krajnja odredišta su tajna, prenosi Hina.

Nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump naredio ubistvo iranskog vojnog zapovjednika Qassema Soleimanija, porastao je strah od novog sukoba na Bliskom istoku.

Američki vojnici i vojnikinje iz 82. padobranske divizije odlaze na Bliski istok u najvećem “brzom razmještaju” od zemljotresa na Haitiju 2010. godine.

Mnogima od njih to će biti prva inozemna misija.

Očekuju se ‘asimetrični’ napadi

Trump je prošle sedmice rekao da je naredio ubistvo Soleimanija kako bi zaustavio, a ne počeo rat.

Uprkos iranskoj oštroj retorici, analitičari smatraju da će Iran izbjeći bilo koji konvencionalni sukob sa SAD-om i vjerovatno će se fokusirati na asimetrične napade poput sabotaže ili druge vojne aktivnosti.

Američki ministar obrane Mark Esper rekao je u utorak da SAD želi smanjiti napetosti s Iranom, ali i da je zemlja spremna okončati bilo koji rat koji počne.

“Ne tražimo rat s Iranom, ali smo ga spremni okončati”, rekao je on.

“Želimo vidjeti deeskalaciju situacije”, dodao je Esper.

Esper je u ponedjeljak kazao da američka vojska neće prekršiti ratne zakone napadima na iranska kulturna dobra, čime je zaprijetio američki predsjednik.

U utorak je poručio da je uvjeren da će im Trump “davati samo zakonite naredbe”.

Trump: Meta su 52 lokacije u Iranu

“Ne kršimo ratne zakone”, rekao je Esper.

I Trump je u utorak istaknuo da će poštivati međunarodno pravo i izbjegavati ciljanje kulturnih dobara u vojnim napadima, povukavši svoju raniju prijetnju.

U subotu je zaprijetio da će napasti 52 iranska cilja, uključujući lokacije važne za iransku kulturu, te uzvratiti ako Iran napadne Amerikance ili američku imovinu kao odgovor na ubojstvo Soleimanija.

Napadi na kulturna dobra smatraju se ratnim zločinom u međunarodnom pravu, uključujući rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koju je 2017. godine podržala Trumpova administracija, i Hašku konvenciju o zaštiti kulturnih dobara iz 1954. godine.

Izvor: Agencije