Bjelorusija se želi približiti Zapadu uprkos ‘histeriji’ Rusije

Lukašenko je rekao da NATO i Evropsku uniju ne treba smatrati neprijateljima (Arhiva)

Bjelorusija će raditi na poboljšanju odnosa sa Zapadom iako to izaziva “histeriju” kod njene glavne saveznice Rusije, izjavio je dugovječni čelnik države Aleksandar Lukašenko u utorak, dan nakon što je ukinuo ograničenje na pet američkih diplomata u državi.

Bjelorusija pokušava poboljšati odnose sa zapadnim državama nakon niza sporova s Moskvom, slijedom najave rezova subvencija Minsku koje su dugo držale tu državu od 9,5 miliona stanovnika u ruskoj orbiti.

Lukašenkove izjave sugeriraju da nije izgladio nesuglasice s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon nekoliko susreta.

To uključuje izmjene ruskog poreza, koji će Bjelorusiju godišnje koštati 400 miliona dolara.

‘NATO i EU nisu neprijatelji’

Govoreći o NATO-u i Evropskoj uniji, Lukašenko je poručio da “trebaju razgovarati s njima” i da ih “ne treba smatrati neprijateljima”.

“Idealno bi zapadna i istočna usmjerenja bjeloruske vanjske politike trebale međusobno stvarati ravnotežu”, rekao je bjeloruski čelnik, kako prenosi Hina.

Kako je dodao, saradnja Bjelorusije sa Zapadom “uzrokuje neku vrstu alergične reakcije i ponekad i histerije kod njenog glavnog partnera, Ruske Federacije”.

Lukašenko je na vlasti 25 godina, što ga čini jednim od najdugovječnijih bivših sovjetskih čelnika.

Tokom njegove vladavine Bjelorusija je bila bliža Moskvi od bilo koje druge države bivšeg Sovjetskog Saveza, a njegovo gušenje otpora kod kuće većinom ga je izoliralo od zapadnih zemalja.

Normalizacija odnosa sa SAD-om

No, od 2014. pokazuje sve veću želju poboljšanja odnosa sa SAD-om i EU-om.

Tada Bjelorusija nije priznala rusku aneksiju Krima od susjedne Ukrajine.

Američke i evropske sankcije uvedene Minsku zbog Lukašenkovog tretmana političkih neprijatelja većinom su ukinute 2016. nakon niza oslobađanja političkih zatvorenika i drugih reformi.

Bjelorusija je u ponedjeljak ukinula mjeru kojom je ograničen broj američkih diplomata kojima se dopušta djelovanje u državi na njih pet.

Minsk je tu mjeru uveo 2008, a bjelorusko Ministarstvo vanjskih poslova istaklo je kako se nada da će njeno ukidanje “doprinijeti daljnjoj normalizaciji odnosa između Bjelorusije i SAD-a”.

Lukašenko je istakao da ruski zvaničnici nekad postavljaju neprihvatljive zahtjeve Bjelorusiji, poput usvajanja ruske valute ili čak i spajanja s tom državom.

Moskva zaustavila subvencije Minsku

Moskva je Bjelorusiju držala u svojoj političkoj orbiti subvencijama i pozajmicama, ali Rusija planira zaustaviti tu praksu kako bi smanjila teret svojoj privredi, pogođenoj zapadnim sankcijama.

Rusija, Bjelorusija i Kazahstan imaju bescarinski dogovor, pod kojim Moskva šalje sirovu naftu i naftne proizvode u Minsk bez provizije.

Bjelorusija potom dalje izvozi te energente i time stvara sebi zaradu.

No, Rusija je 1. januara izmijenila svoj porezni sistem i zaustavila te subvencije.

Izvor: Agencije