Iran: Američke sankcije su ‘psihološki rat’

Američke sankcije Iranu stupile su na snagu u utorak i sigurno će pogoršati život običnih ljudi u ovoj zemlji, dok ih predsjednik Hassan Rouhani naziva „psihološkim ratom“.

Uprkos SAD-u, Evropska unija podržala je svoje kompanije da nastave i čak i pojačaju trgovinu s Teheranom, uprkos američkim prijetnjama sankcijama protiv onih koji to budu radili.

Šefica diplomatije EU Federica Mogherini izjavila je kako su Unija, kao i Britanija, Francuska i Njemačka, duboko razočarani potezom Washingtona.

„Odlučni smo zaštititi evropske privredne subjekte koji legitimno posluju s Iranom“, kazala je. „Ohrabrujemo mala i srednja preduzeća posebno, da povećaju poslovanje s Iranom i u Iranu“.

Mogherini je istaknula kako je iranska vlada u potpunosti ispunila svoje obaveze iz nuklearnog sporazuma potpisanog 2015. godine, kojeg je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odbacila u maju.

Rouhani je pohvalio Evropu zbog „odupiranja Amerikancima“ u pozivu „da se pridruži režimu sankcija“.

Ali mnoge velike evropske kompanije napuštaju Iran u strahu od američkih kazni, nakon što je Trump upozorio na „teške posljedice“ protiv kompanija i pojedinaca koji nastave poslovati tamo.

Ubod nožem

Rouhani je u ponedjeljak naveče za državnu televiziju kazao kako Iran nema namjeru pregovarati sa SAD-om o novom sporazumu.

„Ako ste neprijatelji i druge ubodete nožem, a onda kažete da želite pregovarati, prva stvar koju morate učiniti je ukloniti nož“, rekao je. „Oni žele pokrenuti psihološki rat protiv iranske nacije. Pregovori pod sankcijama nemaju smisla“.

Trump je u ponedjeljak izjavio kako je sat otkucao u ponedjeljak, ukazujući da Teheran mora obuzdati svoj raketni program i okončati „podršku terorizmu“.

„Iranski režim se suočava s izborom“, kazao je Trump u saopćenju. „Promijenite prijeteće, destabilizirajuće ponašanje i ponovo se integrirajte u globalnu ekonomiju ili nastavite putem ekonomske izolacije“.

„Ostajem otvoren za postizanje sveobuhvatnog dogovora gdje ćemo se baviti nizom malignih aktivnosti režima, uključujući i program balističkih projektila i njihovu podršku terorizmu“.

Potkopana iranska ekonomija

Ponovo uspostavljene sankcije usmjerene su na niz sektora, blokirajući Iran u kupovini američkog novca i trgovine zlatom i metalima.

Također će ograničiti pristup Irana softverskoj i automobilskoj industriji, blokirajući mogućnost kupovine komercijalnih aviona, trgovinu hranom i ostalim proizvodima.

Snažnije sankcije usmjerene na iranski naftni sektor stupiće na snagu 5. novembra.

Ahmad Majidyar, direktor IranObserved projekta na Institutu za Bliski istok, kaže da je, i prije nego što su nastupile sankcije, iranska ranjiva ekonomija već bila potkopana američkim povlačenjem iz nuklearnog sporazuma.

Iranski narod će najviše trpiti zbog ovih sankcija, kažu analitičari. Iranska valuta izgubila je pola vrijednosti od kada je Trump objavio da se SAD povlači iz nuklearnog sporazuma.

„Proteklih mjeseci iranska valuta bila je u slobodnom padu, inflacija i nezaposlenost su porasli, a što je najvažnije, ljudi su izgubili nadu“, kazao je Majidyar za Al Jazeeru.

„U iščekivanju sankcija, mnogi iranski biznismeni prenijeli su svoju imovinu i kapital van zemlje, i zbog toga je ekonomska situacija već bila loša“.

Povratak sankcija podigao je napetosti u Iranu pa smo vidjeli proteste u mnogim gradovima zbog nedostatka vode, visokih cijena i nezadovoljstva političkim sistemom.

Američke prijetnje

Prema dogovoru u Beču 2015. godine, iranska vlada pristala je smanjiti zalihe uranija i ograničiti njegovo obogaćivanje ispod nivoa potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja.

Teheran se obavezao i da će obavijestiti inspektore UN-a ukoliko bude gradio novo nuklearno postrojenje.

U zamjenu, sankcije koje je odobrio UN ukinute su u januaru 2016. a Iranu je dozvoljeno da nastavi trgovanje naftom i plinom na međunarodnom tržištu. Odmrznuto je i 100 milijardi dolara iranske imovine.

SAD su bile potpisnik sporazuma s Iranom zajedno sa Britanijom, Francuskom, Njemačkom, Rusijom, Kinom i EU.

U to vrijeme, pod tadašnjim predsjednikom Barackom Obamom, Washington je obećao da će se odreći sekundarnih sankcija sve dok se Iran bude pridržavao sporazuma.

Ali Obamin nasljednik Trump povukao je SAD iz sporazuma 8. maja, ispunivši obećanje koje je dao u predsjedničkoj kampanji opisujući sporazum kao „najgori ikad“.

Sankcije SAD-a nisu usmjerene samo na američke kompanije koje posluju u Iranu, kao što su GE i Honeywell, već i druge inostrane kompanije koje rade u Iranu i SAD-u, kao što je francuski naftni div Total.

Majidyar ističe da je prijetnja sankcijama već prisilila velike međunarodne kompanije i banke da smanje svoje aktivnosti u Iranu.

„Iako Evropljani pokušavaju održati iranski nuklearni sporazum i nastavljaju poslovati s Iranom, banke i kompanije u konačnici ne slušaju vladu i donose sopstvene odluke“, kazao je.

„I zbog straha od američkih sankcija neće biti voljni investirati u Iran i poslovati s Teheranom nakon ovoga“.

Izvor: Al Jazeera

 

 

 


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO