Kad kontra vjetrovi udare u saudijske brodove

Bab el-Mandab je značajan zbog toga što predstavlja jednu od ključnih tačaka preko koje se transportira gotovo pet miliona tona nafte dnevno (Arhiva)
Bab el-Mandab je značajan zbog toga što predstavlja jednu od ključnih tačaka preko koje se transportira gotovo pet miliona tona nafte dnevno (Arhiva)

Piše: Mohamed Benkassem

Kao odgovor na raketni napad kojeg su pripadnici pokreta Husi izveli na dva saudijska naftna tankera u tjesnacu Bab el-Mandab, Saudijska Arabija je u srijedu donijela neuobičajenu odluku u svom ratu u Jemenu: odmah obustaviti izvoz nafte kroz ovaj tjesnac, jedan od četiri najvažnija međunarodna trgovinska koridora, sve dok plovidba tim područjem ne bude sigurna.    

U analizama ovakvih dešavanja navodi se da Saudijska Arabija svojom odlukom želi izvršiti pritisak na velike sile, posebno SAD, kako bi zauzele žešći stav prema Husima i njihovom savezniku Iranu koji podržava ovu skupinu. Međutim, period koji je uslijedio nakon toga pokazao je da saudijska očekivanja nisu urodila plodom. 

Nakon odluke saudijskih vlasti da suspendiraju izvoz nafte kroz tjesnac Bab el-Mandab, cijene nafte su na svjetskom tržištu porasle za jedan posto, približavajući se cijeni od 75 dolara po barelu. Međutim, radilo se o privremenom rastu koji nije potrajao, što nije išlo u prilog donositeljima odluka u Saudijskoj Arabiji.

Odluka o obustavljanju izvoza nafte preko Bab el-Mandaba imala je za cilj potaknuti rast cijena sirove nafte zbog napetosti u ovom koridoru koji je od vitalnog značaja za trgovinu naftom u svijetu.

Ciljevi obustave

Također, jedan od ciljeva bio je i mobilizacija međunarodne podrške ratu kojeg saudijsko-emiratska koalicija vodi protiv Husa, na osnovu toga da su oni ozbiljna prijetnja međunarodnoj energetskoj sigurnosti. 

Međutim, cijene nafte su veoma brzo pale nakon rasta izazvanog saudijskom odlukom, da bi se u nekoliko proteklih dana ustalile na malo više od 74 dolara.

Bab el-Mandab je značajan zbog toga što predstavlja jednu od ključnih tačaka preko koje se transportira oko pet miliona tona nafte dnevno, a preko njega se odvija i oko 10 posto svjetske trgovine tečnim prirodnim gasom. Međutim, njegove geografske karakteristike čine ga lakom metom za napade na brodove koji prolaze tim putem.

Širina ovog tjesnaca, koji povezuje Crveno more i Adenski zaljev (Arapsko more, Indijski okean) na nekim mjestima ne prelazi 20 kilometara. Bab el-Mandab također spada u glavne koridore koji vode prema Sueskom kanalu kroz koji prolazi oko 12 posto svjetske trgovine.

Procjenjuje se da Saudijska Arabija kroz Bab el-Mandab izvozi oko 500 do 700 hiljada barela dnevno, prema podacima sa kojima raspolažu analitičari novinske agencije Reuters.

Ograničen efekt

Akteri na globalnom tržištu nafte već prvog dana su odbacili mogućnost da će napad Husa na dva saudijska naftna tankera, kao i odluka koja je uslijedila nakon toga, dovesti do značajnijeg povećanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Američki informativni portal S&P Global, specijaliziran za vijesti o trgovini roba i sirovina, prenosi riječi analitičara na tržištu nafte da se, izuzev saudijskih tankera, Crvenim morem odvija normalan saobraćaj tankera sve do Bab el-Mandaba.

Izvori iz naftnog i transportnog sektora kažu da saudijsko zaustavljanje izvoza nafte preko Bab el-Mandaba uglavnom neće utjecati na njenu isporuku u Aziju, ali će povećati troškove transporta za saudijske brodove koji idu prema Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama zbog veće udaljenosti. 

Agencija Reuters prenosi riječi trgovaca na tržištu nafte da se odluka o suspenziji izvoza odnosi samo na brodove u vlasništvu Saudijske Arabije, zbog čega saudijska kompanija Aramco u državnom vlasništvu i dalje može iznajmiti strane brodove za transport sirove nafte. Također, Rijad ima i cjevovod Petroline sa kapacitetom od pet miliona barela dnevno. Njegova ruta se pruža prema gradu Yanbu na Crvenom moru, što će održati dobar protok u snabdijevanju Evrope i Sjeverne Amerike.      

UAE i Kuvajt

Pored aspekta koji se tiče tržišta nafte i njenog transporta, odluka Saudijske Arabije, kao najvećeg izvoznika sirove nafte u svijetu, da obustavi izvoz preko Bab el-Mandaba neće naići na neku značajniju podršku, osim od njenih najbližih saveznika u Arapskoj koaliciji, odnosno Ujedinjenih Arapskih Emirata, ili zaljevskih država bogatih naftom, poput Kuvajta.

Abu Dabi nije najavio nikakve obustave izvoza nafte preko Bab el-Mandaba, dok je Kuvajt saopćio kako razmatra mogućnost da zaustavi transport nafte preko tjesnaca Bab el-Mandaba, ali nije donio odluku o suspenziji, što znači da procjene ove dvije zemlje o ozbiljnosti situacije nisu bile u skladu s procjenom Saudijske Arabije.     

Ovakav razvoj dešavanja nije išao u prilog Saudijskoj Arabiji, koja je željela da iskoristi raketni napad Husa na svoje trajekte za regionalnu i međunarodnu mobilizaciju protiv ovog pokreta i pridobivanje podrške u ratu kojeg Rijad vodi u Jemenu, a u kojem Saudijska Arabija nije uspjela riješiti stvari vojnim putem, premda je to najavljivala na njegovom samom početku.   

Na političkom nivou, saudijska odluka nije naišla na snažnu podršku regionalnih institucija koje su kroz historiju bile arena za tradicionalni utjecaj Saudijske Arabije, poput Zaljevskog vijeća za suradnju i Lige arapskih država. Nijedna od ovih institucija nije izdala nikakvo saopćenje u prilog saudijske odluke koja se može tretirati kao poluga pritiska za dobijanje rata koji već godinama traje u Jemenu.

Stav Amerike

Jedan od najvažnijih faktora koji je oslabio odluku Saudijske Arabije o obustavi izvoza nafte preko Bab el-Mandaba jeste reakcija američke administracije na ono što se dogodilo. Zvaničnici administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa izjavili su netom nakon napada Husa 25. jula da Washington razmatra raspoložive vojne opcije kojima bi se moglo pribjeći i time osigurati da kopneni koridor na Bliskom istoku ostane otvoren.

Međutim, američki sekretar odbrane James Mattis negirao je prošlog petka da njegova država ima plan za napad na Iran ili promjenu režima u ovoj državi, te je zaprijetio da će doći do međunarodnog odgovora u slučaju da Teheran zatvori Hormuški tjesnac kroz koji se izvozi i dio zaljevske nafte. 

Američki informativni kanal CNN prenosi da su američki zvaničnici naglasili da, čak i u slučaju da dođe do vojne akcije Washingtona protiv Irana zbog prijetnji međunarodnim pomorskim linijama, nju neće provoditi američke snage, već da će se stvari realizirati preko američkih saveznika u regiji, poput Saudijske Arabije.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO