Godinu dana blokade Katara

Doha, Katar
Jedan od zakona ukinuo je izlazne dozvole za većinu migrantskih radnika (AP)

Godinu dana je prošlo od kada su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat prekinuli diplomatske i trgovinske veze s Katarom, izazvavši najveću diplomatsku krizu u Zaljevu posljednjih godina.

Sve granice, uključujući i pomorske, s tom zaljevskom državom bile su zatvorene, zrakoplovne linije obustavljene, a građani Katara iz četiri države koje su nametnule blokadu – protjerani.

Blokada je počela 5. lipnja i uslijedila je nakon posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Saudijskoj Arabiji u svibnju, kada se sastao s nekoliko arapskih i muslimanskih čelnika.

Optužujući Dohu da podržava “teroriste” i da je preblizu interesima Irana, službeni Rijad je poručio kako je odlučio djelovati da “zaštiti svoju nacionalnu sigurnost od opasnosti terorizma i ekstremizma”.

Katar je više puta odbacio optužbe, ocjenjujući kampanju kao pokušaj nametanja protektorata nad njegovim narodom. Optužbe su nazvali “neutemeljenim”.

Tražili gašenje Al Jazeere

Prvo su reagirali Bahrein i Egipat, koji su katarskom diplomatskom osoblju dali 48 sati da napuste veleposlanstva i odu iz tih država, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija građanima Katara dali rok od dva tjedna da napuste te države i zapovjedili povratak svojih državljana iz Katara.

Saudijsko kraljevstvo također je zatvorilo ured Al Jazeera Media Networka u Rijadu.

I Jordan je odlučio slijediti takve mjere te odlučio prekinuti diplomatske veze s Katarom.

Ubrzo se u Kataru, državi koja je ovisna o uvozu hrane, pojavila zabrinutost da bi zatvaranje granica moglo dovesti do nestašica hrane. Međutim, države poput Irana i Turske povećale su izvoz hrane u Dohu.

Potom su četiri države 22. lipnja dale Kataru rok od 10 dana za ispunjenje 13 zahtjeva, među kojima su i gašenje Al Jazeere te zatvaranje turske vojne baze, kao i prekid odnosa s Iranom.

Katar je takve zahtjeve odbacio, nazivajući ih “nerealnim i nemogućim”.

Situacija ostala neriješena

Uslijedile su prijetnje novim sankcijama, pa je 25. srpnja objavljen “teroristički crni popis” 18 skupina i pojedinaca, za koje se tvrdilo da imaju veze s Katarom. Popis je kasnije proširen na 90 imena.

Blokada je poremetila funkcioniranje rada kompanija, sustav obrazovanja i transporta između Katara i njezinih susjeda, a istodobno se događalo i miješanje u brakove.

Katar je sve to opisao kao blokadu “bez legitimnog opravdanja”, tvrdeći da takve odluke krše njegov suverenitet.

I katarski emir Sheik Tamim bin Hamad Al Thani i ministar vanjskih poslova Sheik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani ponavljali su da je njihova država spremna pregovarati sa zemljama koje su joj nametnuli blokadu te su pozdravili pozive međunarodnih čelnika na razgovore.

Unatoč ozbiljnim naporima kuvajtskih, američkih i europskih posrednika, situacija je ostala neriješena.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Godinu nakon što su mu susjedne zemlje uvele blokadu – Katar se čini dodatno ojačanim. To govore i sami građani, od kojih su većina stranci. Velika je podrška vlasti i mjerama poduzetim kako bi Katar dodatno napredovao. Više u priči Ivana Pavkovića iz Dohe.  

Published On 04 Jun 2018
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO