Prijeti li Trump stvarno ili priča uprazno?

Trumpova administracija smanjuje međunarodnu pomoć (Reuters)

Uprkos dosad neviđenom pritisku na zemlje članice UN-a, Sjedinjene Američke Države nisu mogle zaustaviti glasanje Generalne skupštine UN-a u četvrtak, koja je osudila odluku Donalda Trumpa da prizna Jerusalem za glavni grad Izraela.

Generalna skupština usvojila je nacrt rezolucije, kojom je Trumpova odluka o Jerusalemu odbačena uvjerljivom većinom – 128 država glasalo je “za”, devet “protiv”, a 35 bilo je suzdržano.

Glasanje je održano samo nekoliko dana nakon prijetnji delegacije SAD-a u Ujedinjenim nacijama i samog Trumpa, koji je ranije poručio da će razmotriti smanjenje finansiranja bilo kojoj zemlji koja bude glasala protiv SAD-a.

“Oni uzimaju stotine miliona dolara, pa čak i milijarde, a onda glasaju protiv nas. Pa, mi pratimo to glasanje”, rekao je Trump novinarima u srijedu.

Govoreći uoči glasanja Generalne skupštine, američka ambasadorica pri UN-u Nikki Haley rekla je da je, kao najveći donator međunarodnog tijela, SAD “legitimno očekivao” da će njegova dobra volja biti “priznata i poštivana”.

‘Snažan odgovor’

Nakon glasanja reporter Al Jazeere Mike Hanna javio je iz sjedišta UN-a da su rezultati “veoma snažan odgovor” na prijetnje Trumpove administracije, dok je veliki broj suzdržanih glasova iznenađujući.

Trideset pet zemalja bilo je suzdržano, uključujući Kanadu, Meksiko, Ruandu i Ugandu.

U međuvremenu, Gvatemala, Honduras, Maršalski Otoci, Savezne Države Mikronezije, Nauru, Palau i Togo glasali su protiv rezolucije, zajedno sa SAD-om i Izraelom.

“Moguće je da je kampanja Sjedinjenih Država prethodnih dana (…) utjecala na povećanje broja suzdržanih i sigurno je izazvala jedan ili dva glasa protiv nacrta rezolucije”, javio je Hanna.

Ali, Juan Cole, profesor historije na Univerzitetu u Michiganu, sumnja da su Trumpove prijetnje stvarno utjecale na rezultate.

“SAD ne pruža mnogo pomoći i zbog toga ne može ucjenjivati mnoge države. Cilj pomoći koju SAD daje jest uspostavljanje američkog utjecaja”, napisao je Cole na svom blogu “Informed Comment”, prije glasanja u četvrtak.

Egipat je jedna od država koja je podržala rezoluciju Generalne skupštine.

“Vlada Egipta ima više vojnih helikoptera nego što joj treba, oni stoje smješteni u skladištima, tako da je novac zapravo otišao američkim proizvođačima oružja, a Egipat dobija prilično beskorisnu sjajnu vojnu igračku. Trump bi više naštetio američkim proizvođačima ako bi ukinuo pomoć Egiptu.”

“Veoma sumnjam da će neko obratiti pažnju na Trumpove prijetnje“, poručio je Cole.

Vrste američke pomoći

U 2015. godini široko definisana međunarodna pomoć iznosila je približno 58,6 milijardi dolara, tj. 1,3 posto ukupnog budžeta SAD-a, navodi se u izvještaju Kongresa.

Gotovo polovina pomoći (43 posto) otišla je u programe bilateralnog ekonomskog razvoja, 35 posto potrošeno je na vojnu i drugu pomoć u osiguranju, 16 posto bilo je namijenjeno za humanitarne programe, a šest posto otišlo je na podršku multilateralnim institucijama.

Ali, nakon što je preuzela funkciju u januaru prošle godine, Trumpova administracija uložila je napore da smanji međunarodnu pomoć.

U martu, u skladu s predsjedničkom mantrom “Amerika na prvom mjestu”, objavljeno je da će međunarodna pomoć biti smanjena za 28 posto 2018, navodi se u budžetskom dokumentu Bijele kuće.

Sjedinjene Države iduće godine namjeravaju dati 25,6 milijardi dolara State Departmentu i USAID-u, agenciji koja nadzire distribuciju međunarodne pomoći.

Više od 120 penzionisanih američkih generala i admirala prošlog februara u otvorenom pismu pozvalo je Washington da ne smanjuje sredstva za diplomatiju i međunarodnu pomoć. U aprilu su deseci američkih senatora, uključujući nekoliko republikanaca, rekli da je svako smanjenje međunarodne pomoći “kontraproduktivno”.

Na kraju, SAD je planirao sljedeće godine potrošiti 25,8 milijardi dolara na međunarodnu pomoć, prema informacijama dostupnim na sajtu FederalAssistance.gov.

Washington planira dati Izraelu 3,1 milijardi dolara za 2018, čineći ga najvećim primaocem pomoći SAD-a, a zatim Egiptu (1,38 milijardi) i Jordanu (milijardu).

Ali veliki dio američke pomoći dolazi u obliku Stranog vojnog finansiranja (FMF) ili mogućnosti kupovine američkog oružja, vojnih usluga ili obuke. Takva pomoć može se dati kao zajam ili grant.

Svih 3,1 milijardu američkih dolara, koje namjeravaju dati Izraelu sljedeće godine, bit će, naprimjer, FMF. Nasuprot tome, iznos američke pomoći zatražene za 2018. za Zapadnu obalu i Gazu iznosi 251 milion dolara.

Znatno manje novca dobijaju sljedeće države: Liban (104 miliona), Jemen (35 miliona), Irak (348 miliona), Sirija (191 milion), Tunis (55 miliona), Maroko (16 miliona), Libija (31 milion), Oman (3,5 miliona) i Bahrein (800.000).

Ranije ove godine Trumpova administracija predložila je i smanjenje ukupne bilateralne pomoći za Bliski istok i Sjevernu Afriku za 12 posto.

Samoizolacija

Prema riječima Rashida Khalidija, profesora arapskih studija na Univerzitetu Columbia, Trumpova administracija u proteklim je sedmicama najavila “kraj 50 godina američke dominacije u tzv. mirovnom procesu”.

“To je samopovređivanje američke uloge kao posrednika, koja je često zloupotrebljavana”, kazao je Khalidi za Al Jazeeru neposredno uoči glasanja Generalne skupštine.

Trump je najavio da će 6. decembra priznati Jerusalem za glavni grad Izraela i da planira tamo preseliti američku ambasadu iz Tel Aviva.

Odluka je dovela do masovnih protesta širom svijeta i osude svjetskih čelnika, uključujući nekoliko tradicionalnih američkih saveznika.

“Ovim Trumpovim činom SAD se briljantno izolovao, čak i više nego ranije”, rekao je Khalidi.

Raed Jarrar, zvaničnik američkog ogranka Amnesty Internationala, dodao je: “Siledžijska taktika Trumpove administracije samo će dalje izolovati SAD na globalnoj sceni”, rekao je Jarrar u saopćenju.

“Umjesto da prijeti onima koji zavise od američke pomoći Trumpova administracija treba poštivati svoje zakonske obaveze da ne priznaje ilegalnu situaciju i treba obrnuti odluku o Jerusalemu”, kazao je on.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Američki predsjednik zaprijetio je da će prestati da pruža pomoć članicama UN-a koje budu glasale protiv njegove odluke da prizna Jerusalem kao glavni grad Izraela. Na zahtjev arapskih i država s većinski muslimanskim stanovništvom, danas će biti održana vanredna sjednica Generalne skupštine UN-a. Na dnevnom redu je rezolucija kojom se osuđuje jednostrani pokušaj promjene statusa […]

Published On 21 Dec 2017
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO