Grčka spremna otplatiti tranšu zajma MMF-u

Mardas je nastojao ublažiti bojazni od rizika neplaćanja nakon kontradiktornih izjava (EPA)

Grčka će Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) na vrijeme otplatiti tranšu zajma koji dospijeva 9. travnja, izjavio je u petak zamjenik ministra financija Dimitris Mardas za grčku televiziju Skai TV, nastojeći ublažiti bojazni od rizika neplaćanja nakon kontradiktornih izjava o toj temi posljednjih dana.

“Nastojimo biti u mogućnosti otplaćivati naše obveze na vrijeme. Spremni smo  za otplatu tranše 9. travnja”, kazao je Mardas, kako prenosi Hina.

Grčkoj ubrzano ponestaje novca, a vjerovnici eurozone i MMF su zamrznuli program pomoći, sve dok nova ljevičarska Vlada ne pristane na paket reformi.

Vlada demantirala ministra unutarnjih poslova

Ta je situacija ovaj tjedan nagnala ministra unutarnjih poslova da izjavi da će Vlada u Ateni dati prednost isplati plaća i mirovina pred otplatom 450 milijuna dolara MMF-u.

No, Vlada je brzo to demantirala i istaknula da to nije njezino stajalište.

Dužnosnici eurozone su tada Grčkoj kazali da će 9. travnja ostati bez novca, no to opovrgava Ministarstvo financija.

Atena od kolovoza prošle godine nije dobila ostatak novca iz međunarodnog programa pomoći te je posegnula za krajnjom mjerom poput posuđivanja novca iz fondova raznih Vladinih tijela i državnih tvrtki.

Grčka može dobiti 7,2 milijarda eura novih kredita od eurozone i MMF-a ako provede reforme koje je dogovorila prethodna vlada, ali nova Vlada ne želi provesti većinu tih mjera jer su u suprotnosti s njezinim predizbornim obećanjima da će prekinuti politiku proračunske konsolidacije.

Pregovori o novom popisu mjera

Sada pregovara o novom popisu mjera koje bi trebale zadovoljiti obje strane.

Grčka vlada procjenjuje svoje financijske potrebe za ovu godinu na 19 milijardi eura. U travnju mora vratiti više od tri milijarde eura, uključujući 450 milijuna MMF-u, te ukupno gotovo 16 milijarda eura kroz iduća četiri mjeseca za otkup trezorskih zapisa koji dospijevaju na naplatu i otplatu kredita ECB-a i MMF-a.

Privatizacijom planira prikupiti 1,5 milijarda eura, prema prethodno planiranih četiri milijarde, a višim porezima između 4,6 i 6,1 milijarda eura.

Planira i povećanje potrošnje za 1,1 milijarda eura, većinom za mirovine.

Izvor: Agencije


Reklama