SAD: Borbi protiv mržnje kraj se ne nazire

Prije 50 godina su borci za građanska prava napadnuti dok su pokušavali mirno preći most u gradu Selmi, na jugu Sjedinjenih Američkih Država. Taj incident doveo je do jačanja pokreta za prava Afroamerikanaca, koji se izborio za njihovo pravo glasa. No, čak i danas borba za jednakost nije završena.

U muzeju posvećenom pokretu za građanska prava u Montgomeryju, u Alabami, djeca uče o ljudima koje je Ku Klux Klan ubio tokom borbe za prava Afroamerikanaca. Borba protiv Klana i drugih rasističkih grupa životna je misija Morrisa Deesa, osnivača Južnjačkog pravnog centra za siromašne.

“Jedna od stvari na koje sam najviše ponosan, a mislim da bi se cijeli Centar složio, jeste to što smo onemogućili djelovanje nekih od najvećih rasističkih grupa, tako što smo protiv njih pokretali tužbe i udarali ih po džepu”, kaže on.

U Centru su izloženi trofeji, podsjetnici na pobjede protiv Klana.

“Slučaj koji bih posebno istakao je onaj iz 1981. godine, kada smo doveli do bankrota Ujedinjene klanove Amerike zbog linčovanja Afroamerikanca u Mobileu. To je grupa odgovorna za bombaški napad na crkvu u Birminghamu, u kojem su ubijene četiri djevojčice… I čiji su članovi ubili Violu Liuzo tokom marša od Selme do Montgomeryja”, govori Dees.

Marširanje i za druge grupe

On kaže da je blizu 2.000 rasističkih grupa danas aktivno u SAD-u.

“Danas imamo nekoliko stotina virtualnih grupa na internetu. Neka mlada osoba može jednostavno u svojoj sobi unijeti informacije koje traži i bez problema doći do recepta kako neku zgradu dići u zrak, poput napada Timothyja McVeigha na zgradu federalnih institucija u Oklahoma Cityju. Dakle, cijeli pokret se mora mijenjati kako bi držao korak s promjenama koje se dešavaju.”

Dees smatra da, iako se mnogo toga promijenilo od marša između Selme i Montgomeryja, rasističke grupe nikad ne treba prestati držati na oku.

“Moramo proširiti područje rasne diskriminacije. Pogledajte probleme Latinoamerikanaca, napade i pokušaje da se i oni i muslimani protjeraju iz zemlje, zatim probleme LBGT zajednice… O svim tim pitanjima mnogo se govori. Mislim da bi doktor [Martin Luther] King, da je danas ovdje, marširao i a tim grupama”, ističe Dees.

I poslije 50 godina borbi protiv mržnje kraj se ne nazire.

Izvor: Al Jazeera i agencije