Tamna historija SSSR-a u muzeju žrtava gulaga

Rusi se sjećaju stradalih u sovjetsko doba. Crna strana historije nekadašnje države odnijela je živote brojnih građana u kaznenim i radnim logorima, poznatijim kao gulag. Muzej gulaga na pet katova ponovo je otvoren u novoj zgradi u Moskvi.

Cvijeće i svijeće za nevino stradale, čija imena su se čitala sa govornice. Stradali su u sovjetsko doba. U takozvanim sistemima gulaga, gdje su odvođeni oni koji su drugačije politički razmišljali.

„U njima se provodila represija širokih razmjera. Dio je to sovjetskog perioda. Sjećanje na nevine žrtve ne bi smjelo biti zaboravljeno, kao podsjetnik da se tako nešto više nikada ne dogodi“, navodi Vladimir Lukin, ruski Političar.

Milioni Rusa u gulazima, kaznenim i radnim logorima, izgubili su život. Slike su mnogima jedino što je ostalo od najmilijih.

„Što više ljudi tretira historiju adekvatno, sigurnija će biti naša sadašnjost“, kazala je Svjetlana Kravets, stanovnica Moskve.

U sadašnjosti, u ruskom vodstvu mogu se čuti mišljenja kojima se Sovjetski Savez nastoji predstaviti kao uspješna država.

Balans u sjećanju

Lični predmeti zatvorenika, dirljive oproštajne poruke, originalna vrata iz ćelija, brojni eksponati u muzeju, podsjećaju na crnu stranu Sovjetskog Saveza.

„Mnogo ljudi sada misli kako se nema potrebe sjećati strahota, da bi se mladi morali učiti našoj slavnoj historiji, velikim pobjedama. Tamne stranice se ne bi smjele prikazivati. Muzej ima aktivnu ulogu upravo u suprotnom tumačenju“, rekla je Natalia Solzhenitsyna, aktivistica.

I aktivisti ne odustaju. Radni logori uglavnom su otvarani od 1930. do 1950. Kada je državom vladao Josif Viserionovič Staljin. Na te čistke, u kojima je prema nekim procjenama ubijeno dvadeset miliona ljudi, uporno podsjećaju javnost.

„Ono što se desilo, ono čemu je naš muzej posvećen, ne bi se smjelo ponoviti u bilo kakvoj formi, ni nama ni našoj djeci“, rekao je Roman Romanov, direktor muzeja gulaga.

Otvaranje muzeja posvećenog stradalima u gulazima u Moskvi, podudarilo se sa obilježavanjem nacionalnog dana sjećanja na žrtve staljinizma u Rusiji.

Izvor: Al Jazeera
 


Povezane

Jevgenij Džugašvili htio tužiti Dumu, koja je odobrila deklaraciju koja krivi sovjetskog lidera za masakr u Katinjskoj šumi 1940. godine.

14 Feb 2012
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO