Slovenija: Lex Zemljarič nepotreban

Slovenski državni odvjetnik Zvonko Fišer je za mariborski dnevni list Večer od petka izjavio da Sloveniji nije potreban specijalni zakon koji bi retroaktivno onemogućio eventualna izručenja slovenskih državljana osumnjičenih da su 70-ih godina prošlog stoljeća sudjelovali u akcijama nekadašnje UDBA-e protiv političkih emigranata.

“Već i sama pomisao na to da bi kaznene predmete iz prošlosti rješavali novim zakonima je u osnovi pogrešna. U kaznenom pravu vrijede strogo načelo zakonitosti i zabrana retroaktivnosti”, rekao je Fišer.

Podaci prepušteni tužiteljstvu

Slovenski istraživač državnih arhiva Roman Leljak tvrdi da je u dokumentima državnog arhiva pronašao dokaze o odgovornosti nekih visokih dužnosnika slovenske Službe državne sigurnosti u vrijeme Jugoslavije, koji su davali i naloge za likvidaciju političkih protivnika u inozemstvu (u Austriji), te da je među njima i Janez Zemljarič, danas 85-godišnjak, koji je 1972. godine svojim potpisom odobrio otmicu i likvidaciju hrvatskog emigranta iz Salzburga Stjepana Crnogorca.

U medijima bliskim oporbenoj Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) pojavila se teza da će slovenska Vlada posebnim “lex Zemljarič”, slično potezu hrvatske Vlade u slučaju Josipa Perkovića, pokušati zaštititi Zemljariča od eventualnog izručenja Austriji, koja po nekim navodima opet istražuje stare slučajeve ubojstava i otmica iz vremena bivše SFRJ na svom teritoriju.

Takav specijalni zakon ništa ne bi riješio, a donio bi dodatne zaplete u vezi s retroaktivnošću, rekao je Fišer, te zanijekao da slovensko tužiteljstvo čeka s analizom tih slučajeva, da bi vidjelo kako će postupiti Austrija.

“Težinu tih predmeta nikako ne potcjenjujemo i podatke koje smo dobili prepustili smo nadležnom tužiteljstvu. Naš je naputak da dobiju konkretne podatke potrebne za odluku o postupku koji je moguće provesti, ako je takav postupak moguć”, rekao je Fišer.

Dodao je da je i u slučaju koji je prijavio Leljak postupak jednak kao i za sve ostale slučajeve, te da ništa drukčije ne bi postupilo državno tužiteljstvo u nekoj drugoj zemlji.

U Sloveniji zastara nakon 25 godina

Prema sadašnjem slovenskom kaznenom zakonu, kazneno djelo ubojstva pada u zastaru nakon 25 godina, a ne zastarijeva jedino ako je kvalificirano kao zločin protiv čovječnosti.

“Prema prvim podacima malo je vjerojatno da se radilo o kaznenom djelu progon, koje ne zastarijeva, no to je ovisno od kvalifikacije kaznenog djela. To je jedan od bitnih podataka za odluku o tome hoće li doći do kaznenog progona ili ne, jer to utječe na rok zastare”, rekao je Fišer.

Pojasnio je da do zastare po sadašnjem zakonu ne bi došlo ako se djelovanje bivše UDBA-e prema emigrantima okvalificira kao “zločin protiv čovječnosti”.

“Potrebno je raščistiti više značajnih pitanja prije nego što padne odluka o eventualnom pokretanju kaznenog postupka. Ta odluka nije laka, osobito ne u ovom konkretnom slučaju. Međutim, smiješno je tvrditi da čekamo na odluku austrijskih organa. To nam ništa ne bi pomoglo. Morat ćemo se odlučiti na osnovu pravnog uređenja koje važi u jednoj ili drugoj državi”, rekao je Fišer.

Izvor: Agencije