Porast ksenofobije u Sloveniji
Prema posljednjem izvještaju Evropske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti, Slovenija je u samom vrhu ksenofobnih država.
Izvještaj je star šest godina, ali nevladina udruženja u Sloveniji upozoravaju da je, u ovoj situaciji političke i privredne krize stanje još gore. Najveća je netrpeljivost prema Romima, ali i doseljenicima iz zemalja bivše Jugoslavije, javlja iz Ljubljane novinarka Al Jazeere Katarina Drlja.
“Južnjaki raus”, natpis je koji krasi zid zgrade u jednom od ljubljanskih naselja.
Pisac i kolumnista Goran Vojnović autor je knjige “Čefurji raus”, koja je u Sloveniji otvorila temu ksenofobije prema doseljenicima.
“Rijetko kada ćete čuti, posebno sada, da predstavnici vlasti, predsjednici države govore da je ovo ipak država državljana Slovenije. Znači, uvijek se govori o Slovencima i onim drugima. To su možda na prvi pogled sitne stvari, ali one u danim situacijama zauzimaju puno ozbiljniji oblik i onda postanu problematične za prilično širok broj ljudi”, rekao je Vojnović.
No, ko je zapravo etiketiran kao “čefur”? Taj pogrdni naziv nose doseljenici iz zemalja bivše Jugoslavije koji su se u najvećoj mjeri naselili u naselju zvanom Fužine.
Neobični naglasak
“Krajem prošle godine te se ljude etiketiralo kao one koji govore neobičnim naglaskom i nose sportsku odjeću. I povezalo ih se sa glasačima gradonačelnika Zorana Jankovića. Šaka boraca protiv netrpeljivosti tada je mirno protestirala u centru grada”, izvještava Drlja.
Taj je opis osvanuo na službenoj stranici stranke Janeza Janše, na što je on odgovorio: “Ako mene neko naziva Slovencem, to za mene nije govor mržnje. Ako se nekoga ko je Srbin, naziva Srbinom, to za mene nije govor mržnje.”
Neža Kogovšek Šalamon iz Mirovnog instituta upozorava da se drugačiji odnos prema, nazovimo ih, južnjacima, ocrtava već u školama.
Iza vrata osnovnih škola bilježe drugačiji odnos nekih učitelja prema djeci Slovenaca i djeci doseljenika.
“Ima tu i drugih stvari, kao npr. odnos o pitanjima priznanja manjine. Narodi bivše Jugoslavije još uvijek nemaju priznat status manjine, iako tu žive već stoljećima i iako su puno veće zajednice od onih kojima je taj status priznat”, kazala je Šalamon.
Drugačiji redoslijed
Statistika ureda kriminalističke policije pak pokazuje drugačiji redoslijed ksenofobnih incidenata.
“Ono što možemo reći je da je najviše govora mržnje s konotacijom homofobije, a zatim politički motiviranog govora mržnje”, izjavio je Albert Černigoj iz Ureda kriminalističke policije.
Godine 2006. na noge su se digli stanovnici Ambrusa, naselja između Ljubljane i Novog Mesta.
Nakon posljednjeg napada, ljudima su dosadili pljačkanje, agresija i životni stil lokalnih Roma.
Kao znak za alarm Vojnović vidi trenutak kada netrpeljivost postane normalan oblik ponašanja. I to je, kaže, Slovenija.
“Meni se čini to je problem u Sloveniji. Ksenofobija je na neki način tako prisutna u društvu da se to čini ljudima potpuno normalno i da ne vide u tome nikakav problem … da te ljudi ipak gledaju malo drugačije … da ti ipak u nekom trenutku imaš neka manja prava”, rekao je Vojnović.
Kriminalist Černigoj naglašava da je stanje pod kontrolom, a u Mirovnom institutu da je ekonomska kriza u ljudima probudila najgore.
Izvor: Al Jazeera