Rusija: Usvojen zakon o državnim tajnama

Za zakon je glasalo 138 senatora, a dokument sada ide na potpis Predsjednika, poslije čega će i zvanično stupiti na snagu (AP)

Poslije Državne dume, Vijeće Federacije ruskog Parlamenta usvojilo je u srijedu zakon koji pooštrava kaznu za odavanje državne tajne i uvodi krivičnu odgovornost za nezakonito dobijanje podataka koji predstavljaju tajnu.

Za zakon je glasalo 138 senatora, protiv nije bio niko, jedan je bio uzdržan, a dokument sada ide na potpis Predsjednika, poslije čega će i zvanično stupiti na snagu.

Na prijedlog člana odbora gornjeg doma ruskog Parlamenta za zakonodavna i pravna pitanja Anatolija Liskova, Vijeće Federacije će predložiti Vrhovnom sudu Rusije da razmotri primjenu tog zakona u praksi da bi se, kako je rečeno, smanjila napetost koja je tim povodom nastala u društvu.

Zakon, koji je Duma usvojila 23. oktobra, izazvao je podijeljene reakcije u društvu i strahovanja da bi neodređene formulacije mogle dovesti do njegove zloupotrebe u praksi, a predstavnici više nevladinih organizacija ocijenili su da novi zakon može postati još jedno represivno oruđe u rukama vlasti.

Komunikacija i izvještaji

Predsjednik organizacije Za ljudska prava Lav Ponomarjov je iznio bojazan da se sada pod krivično djelo može podvesti “svaka akcija vezana za komuniciranje političkih protivnika vlasti sa strancima ili stranim organizacijama, sve do podnošenja izvještaja o ljudskim pravima na međunarodnim forumima”.

Prema novom zakonu, Krivični zakonik dobija član koji predviđa kazne od 200.000 do 500.000 rubalja (od 5.000 do 12.500 eura) ili lišavanje slobode do četiri godine za lica koja proglase krivim da su bez primjene nasilja dobila informacije koje predstavljaju državnu tajnu.

Ukoliko je primijenjeno nasilje ili postoje druge otežavajuće okolnosti, krivcima je zaprijećena kazna zatvora od tri do osam godina.

Izmjenama zakona krug lica koja se mogu pozvati na odgovornost zbog otkrivanja državne tajne se širi, pa tako kazna prijeti ne samo licima koja su saznala tajne podatke tokom rada, nego i onima koji su ih saznali u procesu obrazovanja.

Usvojenim dokumentom se, također, širi pojam državne izdaje – za špijunažu se može proglasiti predaja podataka ne samo stranoj državi, već i međunarodnim organizacijama.

Izvor: Agencije


Povezane

Agencija za međunarodni razvoj je u Rusiji uložila blizu 2,7 milijardi dolara u protekle dvije decenije.

Published On 18 Sep 2012
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO