Szijjarto: Mađarska i Srbija će do 2028. izgraditi novi naftovod

Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto izjavio je u Beogradu, nakon sastanka s ministricom energetike Srbije Dubravkom Đedović-Handanović, da bi radovi na izgradnji novog naftovoda između Srbije i Mađarske mogli početi krajem ove ili početkom naredne godine i biti potpuno gotovi 2028, prenosi Anadolija.

Istakao je da će taj naftovod u potpunosti moći da zadovolji godišnje potrebe snabdijevanja Rafinerije nafte u Pančevu.

“U Mađarskoj smo već gotovi sa studijom izvodljivosti i MOL je već predstavio tu studiju vladama dvije zemlje. Mi smo je prihvatili, a Vlada Srbije je prihvatila prostorni plan koji je neophodan za izgradnju naftovoda”, rekao je Szijjarto u obraćanju medijima.

Kada je riječ o pripremama za izgradnju naftovoda, istakao je da su napravljeni značajni koraci proteklih sedmica.

“Nadamo se da bi radovi fizički mogli početi do kraja godine ili početkom iduće. Do 2028. bismo mogli imati kompletan naftovod između dvije zemlje, koji bi bio u funkciji”, rekao je šef mađarske diplomatije.

Najavio je izgradnju potpuno novog naftovoda od rafinerije u Szazhalombatti do granice Mađarske i Srbije u dužini od 190 kilometara, što će koštati gotovo 300 miliona eura.

“To je veoma ozbiljna investicija koja je značajna za cijeli region. Kapacitet tog naftovoda bit će između četiri i pet miliona tona godišnje i s tim kapacitetom bit ćemo u mogućnosti snabdijevati Rafineriju u Pančevu, što je iz aspekta energetske sigurnosti Srbije od ključnog značaja”, istakao je Szijjarto.

Kako je rekao, to će značiti da će se cijela Srbija moći snabdijevati naftom iz Mađarske.

“Danas Mađarska iz Srbije može da pokrije ukupne potrebe gasa na godišnjem nivou, a isto tako će novi naftovod značiti za Srbiju, pokrivanje potrebnih kapaciteta na godišnjem nivou u potpunosti iz naftovoda koji ćemo izgraditi zajednički. To nam omogućava stratešku poziciju koja će obezbijediti mnogo veću energetsku sigurnost obje zemlje”, istakao je.

Bez pomoći Brisela

“Situacija je takva da rat koji se vodi u Ukrajini stavlja sve nas pred veoma ozbiljne i velike izazove u cijelom području centralne Evrope, naročito kada je riječ o bezbjednosti snabdijevanja energentima. Dakle, te izazove koji su nastali usljed rata u Ukrajini mi smo sagledali i trudimo se da obezbijedimo za naše zemlje stabilno snabdijevanje potrebnim energentima, ali trebamo vidjeti vrlo jasno da po tom pitanju možemo računati samo na sebe, možemo se osloniti na vlastite snage”, rekao je Szijjarto.

Dodao je da iz Brisela “nisu dobili nikakvu pomoć u vezi s tim”.

“Štaviše, vrlo često su usvajali mjere koje su išle protiv naših interesa što se tiče snabdijevanja i obezbjeđivanja energenata. Mjere usvojene u Briselu otežavale su naše snabdijevanje energentima i to što smo uspješni u našoj borbi i što uspijevamo u obje zemlje da očuvamo bezbjednost snabdijevanja, u tome ima ogromnu ulogu sveobuhvatna saradnja između Mađarske i Srbije na području energenata”, istakao je.

Kako je rekao, bez te sveobuhvatne energetske saradnje između Mađarske i Srbije, ove dvije zemlje ne bi mogle garantovati energetsku sigurnost.

Szijjarto je podsjetio i da su dvije zemlje prije nekoliko godina donijele hrabru i suverenu odluku da grade Balkanski tok za snabdijevanje ovog područja gasom.

Početak radova do kraja godine

Ministrica rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Đedović-Handanović izjavila je da je dio tehničke dokumentacije za izgradnju naftovoda između Srbije i Mađarske gotov, što bi moglo omogućiti početak radova do kraja godine.

“Već su na našoj strani određene i završene tehničke pripreme, kao što je usvajanje prostornog plana, nastavak projektovanja i kao što slijedi izdavanje lokacijskih uslova. Naši zajednički napori na tom projektu su dokaz da želimo da nastavimo, proširimo i učvrstimo našu saradnju u snabdevanju naftom putem novog pravca snabdevanja”, rekla je Đedović-Handanović.

Izrazila je odlučnost obje strane da se povežu putem naftovoda, kao i da će on na srbijanskoj strani biti dug 113 kilometara.

Zahvalila je Mađarskoj na kontinuiranoj podršci u vezi s novonastalom situacijom kada riječ o NIS-u, istakavši da se prijatelji i partneri poznaju u teškim vremenima.

“Zahvalni smo za podršku kada je moguće uvođenje sankcija u pitanju, jer smo zaista prethodna tri meseca bili na telefonskoj liniji. Nekad svaki dan, ali sigurno više puta nedeljno, da bismo koordinirali, razmenili informacije i da bismo došli do trenutno najoptimalnijih rešenja, a to je u ovom momentu odlaganje uvođenja sankcija”, rekla je Đedović-Handanović.

Sankcije NIS-u

Ministarstvo finansija SAD-a 10. januara je odlučilo nametnuti sankcije ruskom energetskom sektoru, targetirajući naftne gigante Gazprom Neft i Surgutneftegaz, kao i više od 180 plovila, trgovce naftom, pružaoce usluga, osiguravajuće kompanije i zvaničnike.

Među sankcionisanim se našao i srbijanski NIS, a Washington je poručio da želi dodatno osujetiti ruske prihode i njene ratne napore u Ukrajini.

Sankcije su trebale stupiti na snagu 27. februara, ali su odgođene na zahtjev NIS-a na mjesec dana.

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović je prošlog mjeseca izjavio kako je izmijenjena vlasnička struktura NIS-a te da “trenutno Gazprom njeft ima 45 odsto, Gazprom 11 odsto, a 30 odsto ima Republika Srbija i ostalo su mali akcionari”.