Fitch podigao rejting Hrvatske zbog ulaska u eurozonu
Prihvatanje eura pozitivno je za rejting jer će Hrvatskoj osigurati status rezervne valute, smanjiti transakcijske troškove i ograničiti valutni rizik za finansije kompanija i domaćinstava.
Agencija Fitch podigla je u najnovijoj vanrednoj ocjeni, investicijski kreditni rejting Hrvatske za jedan stepen, na ‘BBB+’, uz stabilne izglede, nakon završetka postupka prijema Hrvatske u eurozonu.
Redovita revizija rejtinga od strane Fitcha predviđena je za 28. novembar, podsjeća Hina, ali je zbog važnosti potvrde ulaska Hrvatske u eurozonu, ocijenili su da je riječ o situaciji sa značajnim materijalnim promjenama i slijedom toga odlučili vanredno povećati rejting.
Novo povećanje kreditnog rejtinga direktna je posljedica konačne odluke Vijeća za ekonomske i finasijske poslove od 12. jula o prijemu Hrvatske u eurozonu početkom iduće godine.
Prihvatanje eura pozitivno za rejting
Fitch smatra da je “usvajanje eura pozitivno za rejting jer će Hrvatskoj osigurati status rezervne valute, smanjiti transakcijske troškove i ograničiti valutni rizik za finansije kompanija i kućanstava”. Dodatno, ta rejting agencija naglašava da je Hrvatska ispunila sve kriterije konvergencije (kriterije iz Maastrichta) i reforme iz ERM II u najkraćem mogućem roku.
Trenutno po Fitchu sedam članica EU ima niži rejting od hrvatskog – Italija, Portugal, Grčka, Kipar, Mađarska, Bugarska, Rumunija.
Još početkom maja Fitch je ocijenio da je Hrvatska u “čekaonici za euro” ispunila sve kriterije, uz izuzetak stabilnosti cijena, s obzirom na jačanje inflacije.
Obrazlažući podignuti rejting, u toj agenciji istaknuli su “stabilan i miran prijenos vlasti, etablirana prava (građana) na sudjelovanje u političkom procesu, umjerene institucionalne kapacitete, poštivanje načela pravne države i umjeren nivo korupcije”.
Opasnosti po kreditni rejting
Napominju ujedno da bi ga mogli sniziti bude li dug opće države kontinuirao rastao u srednjoročnoj perspektivi, primjerice zbog izrazitijeg i dužeg razdoblja pojačane državne potrošnje.
Poticaj za sniženje rejtinga moglo bi biti i pogoršanje konkurentnosti hrvatske ekonomije ili strukturni šokovi, koji bi rezultirali trendom slabijeg rasta.
Rejting bi pak mogao biti podignut bude li se dug opće države iskazan udjelom u BDP-u kontinuirano smanjivao.
Pozitivnim bi smatrali i poboljšane izglede ekonomskog rasta u srednjoročnoj perspektivi, primjerice zahvaljujući provedbi strukturnih reformi ili ulaganjima koja bi predvodio EU budući da bi to poduprlo približavanje Hrvatske zemljama s višim rejtingom u kategoriji BDP-a po stanovniku.