Poruka bez presedana: Deseci izraelskih vojnika odbijaju boriti se u Gazi

Izraelski list Haaretz otkrio je jučer da su 42 pripadnika rezervnog sastava, koji su služili u izraelskoj okupatorskoj vojsci tokom trenutnog rata, krajem maja potpisali prvo protestno pismo od izbijanja rata u kojem odbijaju poziv da se vrate u vojsku.

Izraelske trupe na terenu u Pojasu Gaze [Izraelska vojska putem AFP-a]

Deseci izraelskih rezervnih vojnika izjavili su da se protive povratku u vojnu službu u Pojasu Gaze. Potpisali su i prvo pismo o odbijanju službe otkako je izbio rat 7. oktobra, objavili su izraelski mediji.

Uz američku podršku, rat u Gazi je ostavio oko 124.000 mrtvih i ranjenih Palestinaca, uglavnom žena i djece, dok se više od 10.000 vodi kao nestalo, usred masovnog razaranja i gladi koja je odnijela živote desetaka djece.

Izraelski list Haaretz otkrio je jučer da su 42 pripadnika rezervnog sastava, koji su služili u izraelskoj vojsci tokom trenutnog rata, krajem maja potpisali prvo protestno pismo od izbijanja rata u kojem odbijaju poziv da se vrate u vojsku.

Deset rezervnih vojnika potpisalo je protestno pismo punim imenima, a ostali inicijalima, a u pismu su naveli: ”Šest mjeseci u kojima smo učestvovali u ratnim naporima dokazalo nam je da sama vojna akcija neće vratiti otete (izraelske zarobljenike) kući.”

Tel Aviv procjenjuje da se u Gazi nalazi 120 izraelskih zarobljenika, dok je Hamas objavio da je više od 70 njih ubijeno u nasumičnim izraelskim zračnim napadima. Izrael, s druge strane, drži u svojim zatvorima gotovo 9.500 Palestinaca.

Vojnici su dodali: “Nećemo se vratiti u vojnu službu u Gazi, čak i ako budemo morali platiti cijenu za svoj stav.”

Rafah i životi zarobljenika

Vojnici su izrazili svoje protivljenje kopnenom napadu koji Izrael vodi na grad Rafah, na jugu Gaze, od 6. maja. Izrael je već drugog dana napada zauzeo palestinsku stranu kopnenog prijelaza Rafah s Egiptom.

“Ova invazija, osim što ugrožava naše živote i živote nevinih ljudi u Rafahu, neće vratiti otete ljude žive. Ili Rafah ili oteti, a mi biramo otete”, izjavili su.

Vojnici su u svom protestnom pismu dodali: ”Stoga, nakon odluke da uđemo u Rafah na račun dogovora o zarobljenicima, mi – rezervni vojnici i vojnikinje – izjavljujemo da nam naša savjest ne dozvoljava da zanemarimo živote otetih ljudi i uništimo još jedan dogovor.”

Palestinske frakcije, kao i izraelske opozicijske stranke, optužuju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da je opstruirao sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika nakon višemjesečnih indirektnih pregovora uz posredovanje Egipta i Katara i uz učešće Sjedinjenih Američkih Država.

Prošlog maja su Hamas i ostale frakcije pristale na predloženi egipatsko-katarski sporazum, ali ga je Netanyahu odbio, tvrdeći da ne ispunjava uslove Izraela.

Liban i Gaza

Prema pisanju lista Haaretz, 16 potpisnika pisma služi u rezervnom sastavu u Obavještajnom korpusu, sedam u Komandi domaćeg fronta, a ostali su u pješadiji, borbenoj inženjeriji i oklopnim jedinicama, dok su dvojica rezervisti u elitnim jedinicama (specijalne snage).

List je prenio i izjavu jednog od njih, 28-godišnjeg Tal Vardija, nastavnika građanskog vaspitanja, koji je rekao da će se pridružiti vojsci ako ga pozovu da služi na sjeveru (odnosno Libanu), ali da se više neće boriti u Gazi.

U znak “solidarnosti s Gazom”, libanske i palestinske frakcije u Libanu, posebno Hezbollah, svakodnevno razmjenjuju vatru s izraelskom vojskom preko “plave linije” razdvajanja. U uzajamnim napadima poginule su i ranjene stotine osoba, uglavnom na libanskoj strani.

Izrael, također, decenijama drži pod okupacijom libanske teritorije na jugu.

Prema pisanju novina, ”Vardi se slomio kada je Izrael ušao u Rafah umjesto da potpiše sporazum o razmjeni zarobljenika”.

“Čim je počela operacija u Rafahu, osjetio sam da to prelazi granicu onoga što mogu osjećati kao moralno ispravno i da za to nema opravdanja”, rekao je Vardi.

Izrael nastavlja svoj rat protiv Gaze, ignorirajući rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda da ga odmah zaustavi, kao i naredbe Međunarodnog suda pravde da se prekine invazija na Rafah, preduzmu mjere za sprečavanje djela genocida i poboljša teška humanitarna situacija u Pojasu.

Tel Aviv, također, osporava zahtjev tužioca Međunarodnog krivičnog suda Karima Khana za izdavanje naloga za hapšenje Netanyahua i ministra odbrane Yoava Galanta zbog njihove odgovornosti za ”ratne zločine” i ”zločine protiv čovječnosti” u Gazi.

Paljenje kuća

Yuval Green, 26-godišnji student i padobranski bolničar u rezervnom sastavu, kaže da je i prije 7. oktobra razmišljao o tome hoće li nastaviti služiti u rezervnom sastavu, jer se protivi okupaciji i izraelskoj politici na Zapadnoj obali.

Međutim, 8. oktobra Green je ostavio po strani svoje moralne dileme i prijavio se u rezervne snage, navodi list.

Početkom rata, izraelska vojska je saopćila da je pozvala 360.000 rezervnih vojnika da učestvuju u borbama.

Green je rekao da je vojska prešla crvenu liniju kada je komandant naredio njegovoj jedinici da spale palestinsku kuću u kojoj su boravili, nakon što je došlo vrijeme da je napuste. Dodaje kako je jedinica i ranije spaljivala kuće.

“Razgovarao sam s komandantom i pokušavao shvatiti razlog: Je li to bila kuća Hamasovog aktiviste?” Komandant je odgovorio da ”treba spaliti kuću kako ne bi ostalo vojne opreme i kako ne bi bile razotkrivene borbene metode vojske”, ali takav odgovor nije uvjerio Greena.

Nasumično pucanje

Michael Ofer Ziv, 29-godišnji operativni oficir, izjavio je za novine da se osjećao zbunjeno kada je bio u vojnom štabu i vidio kako izraelski borbeni avioni napadaju Gazu.

“U početku je vrlo teško reći šta je opravdano, a šta nije. Iz daljine je lako govoriti: ‘ovako je u ratu, ljudi ginu’, ali u ratu ne pogine 30 hiljada ljudi (direktno). Većina njih je zakopana pod ruševinama zbog bombardiranja iz zraka. Ono što se dešava je nasumično pucanje”, dodao je.

Prema listu, shvatio je koliko mnogo civila može poginuti u napadu svake bombe koju vidi.

Naglasio je da će vojska učiniti sve da ostvari svoje ciljeve, uključujući “demontiranje Hamasa i povratak otetih ljudi”.

Izrael drži pod opsadom Pojas Gaze već 18 godina, a rat koji vodi primorao je gotovo dva miliona od ukupno 2,2 miliona Palestinaca na tom području na raseljavanje u katastrofalnim uvjetima, a osim toga vlada i velika nestašica hrane, vode i lijekova.

Izvor: Agencije