Venecijanska komisija: Sudije Ustavnog suda BiH birati bez etničkih kriterija

U mišljenju Komisije stoji da bi sudije prije imenovanja morale imati određeno profesionalno iskustvo kao profesori ustavnog prava odnosno u pravosuđu, što sada nije slučaj.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH ranije je izabrao Marina Vukoju za člana Ustavnog suda BiH, što je potaklo brojne kritike u zemlji (Amer Kajmović/FENA)

Venecijanska komisija, stručno tijelo Vijeća Evrope za ustavna i pravna pitanja, zaključila je kako bi izbor sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ubuduće trebao biti proveden na ozbiljnije postavljenim profesionalnim kriterijima, kao i da se on ne bi smio temeljiti na etničkoj pripadnosti, prenosi Hina.

Venecijanska komisija, čija se mišljenja uzimaju kao standard kojeg bi se trebalo pridržavati u primjeni evropske pravne prakse u državama koje su članice Vijeća Evrope, takvu je preporuku donijela razmatrajući zahtjev člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da se to tijelo očituje o postojećim pravilima za izbor sudija Ustavnog suda BiH.

Komšić je taj zahtjev uputio kada su trajale rasprave o tome treba li Marin Vukoja, kojeg je za sudiju Ustavnog suda predložio HDZ BiH, biti izabran na tu dužnost.

Protivnici njegova imenovanja, među kojima je bila i Komšićeva stranka Demokratska fronta (DF), dvije su godine blokirali i osporavali Vukojinu kandidaturu uz tvrdnju kako on nema potrebno profesionalno iskustvo te da je blizak političkoj stranci koja ga je predložila.

Ustavni sud je za to vrijeme funkcionisao na rubu kvoruma jer su iz Republike Srpske odbili popuniti dvije sudijske pozicije namijenjene sudijama iz tog bh. entiteta.

Vukoja je u međuvremenu ipak izabran za ustavnog sudiju odlukom Predstavničkog doma parlamenta Federacije BiH, a Venecijanska komisija je nakon toga zaključila kako bi pravila za izbor sudija Ustavnog suda BiH, koja su sada vrlo široko postavljena, trebalo postrožiti.

Potrebno profesionalno iskustvo

U mišljenju Venecijanske komisije stoji kako bi sudije prije imenovanja morale imati određeno profesionalno iskustvo kao profesori ustavnog prava odnosno u pravosuđu ili pak kao advokati, što sada nije slučaj. Preporuka je kako bi to značilo između 10 i 15 godina potrebne prakse.

Prema Ustavu BiH, Ustavni sud BiH čini devet sudija od kojih su troje stranci i imenuje ih predsjednik Evropskog suda za ljudska prava dok su šest sudija državljani BiH. Dvojicu sudija bira Narodna skupština Republike Srpske a četvoricu parlament Federacije BiH i to su uvijek do sada bila po dvojica sudija iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Međutim, Venecijanska komisija je zaključila kako je to diskriminatorna praksa jer etnička odrednica ne smije biti pretpostavka izbora sudija Ustavnog suda.

“Učiniti da članstvo u Ustavom sudu posebno ovisi o pripadnosti etničkoj zajednici osobe bi zapravo dovelo do davanja posebnih prava za konstitutivne narode, isključujući ostale građane, kao i one koji pripadaju manjinama u Bosni i Hercegovini”, stoji u mišljenju u kojemu se dodaje kako sudije Ustavnog suda ne bi smjele biti niti predstavnici neke od izbornih jedinica u državi jer bi to ugrozilo nepristranost Ustavnog suda i vladavinu prava.

Venecijanska komisija je konstatirala kako “striktni etnički zahtjevi ili kvote nisu u skladu s posebnom ulogom i odgovornošću Ustavnog suda kao federalne institucije koja odražava i služi vladavini prava”.

Izvor: Agencije