Mađarska protiv rezolucije o Srebrenici

Ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Szijjarto, na sastanku u Budimpešti s izaslanstvom bh. entiteta Republike Srpske, rekao je da će Mađarska na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda glasati protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Szijjarto je kazao i kako Mađarska tokom svog predstojećeg predsjedanja Vijećem Evropske unije planira uložiti najveće napore na očuvanju mira na evropskom kontinentu, a pritom posebno drži do mira i stabilnosti na Balkanu.

Na sastanku je utvrđeno i kako odluke Unije često doprinose podizanju napetosti na Zapadnom Balkanu što je, prema njegovu mišljenju, uzrok mnogih kriza u toj regiji.

Istaknuta je važnost da Bosna i Hercegovina što prije postane članicom Evropske unije, a da je sada glavna prepreka na tom putu djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je izmijenio Izborni zakon BiH u tehničkom dijelu.

Odluke Schmidta Szijjarto je nazvao “jednostranim”.

Rezolucija o Srebrenici

Generalna skupština Ujedinjenih naroda će 23. maja glasati o prijedlogu da se 11. juli proglasi “Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici”, javio je Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.

Njemačka i Ruanda su sponzori Rezolucije o genocidu u Srebrenici, a naknadno su ih u svojstvu kosponzora pratile još 32 države članice UN-a, koje preuzimaju odgovornost predstavljanja nacrta pred 193 države članice UN-a.

Od zemalja regije kosponzori su: Bosna i Hercegovina, Albanija, Bugarska, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija.

Od evropskih zemalja to su: Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Švedska, Turska i Velika Britanija.

Kosponzori su i Sjedinjene Američke Države, Kanada i Novi Zeland te Bangladeš, Čile, Jordan, Malezija i Vanuatu.

Prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici dobio je podršku Organizacije islamske saradnje (OIC), koju čini 57 zemalja članica.

Rezolucijom se poziva na činjenice utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Međunarodnog suda pravde (ICJ) i domaćih sudova.

Srbija i entitet Republika Srpska u BiH se protive Rezoluciji, a u UN-u ponajprije računaju na podršku Rusije i Kine te prijateljskih zemalja Afrike i Južne Amerike.