Pettigrew pisao UN-u: Podrška Rezoluciji o Srebrenici ključna protiv agresivnih napora Srbije i Rusije
Bez poštivanja pravosnažnih presuda i vladavine prava naša demokratska civilizacija bila bi ugrožena, kao što je pokazala ruska ilegalna invazija na Ukrajinu, kaže se u pismu.
“Vaša podrška ovoj Rezoluciji dat će izuzetno važan doprinos poštivanju sjećanja na žrtve i afirmaciji istine o genocidu. Usvajanje ove historijske Rezolucije podržalo bi vladavinu prava, njegovalo kulturu sjećanja i podržalo pomirenje i trajni mir u Bosni i Hercegovini i regiji.”
Ovim riječima je David Pettigrew, američki profesor i šef Odsjeka za filozofiju Univerziteta Južni Connecticut u ime Odbora Radne grupe za Bosnu i Hercegovinu završio pismo predsjedavajućem Generalne skupštine Ujedinjenih naroda Dennisu Francisu, u kojem ga je podsjetio na značaj usvajanja Rezolucije o Srebrenici u UN-u.
Nastavite čitati
list of 4 itemsVehabije u snovima ‘sigurnosnih eksperta’ Nenada i Predraga
Podgorici je sve dalji Brisel, ali i Beograd
Vulin, specijalni džoker za Vučićeve prljave radove
Pettigrew je pozvao Francisa da sarađuje sa sponzorima Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, kako bi se Rezolucija stavila na glasanje.
‘Potvrđivanje istine o genocidu’
“Države članice UN-a trebale bi imati priliku da pokažu svoju podršku Rezoluciji o genocidu u Srebrenici kao što su 27. januar proglasile Danom sjećanja na holokaust i kao što su 7. april proglasile Međunarodnim danom sjećanja na genocide nad pripadnicima naroda Tutsi 1994. u Ruandi”, kaže se u pismu.
Utvrđivanjem Međunarodnog dana sjećanja na genocid 1995. u Srebrenici odavat će se poštovanje sjećanju na žrtve jer potvrđuje istinu o genocidu koji je dokumentovan presudama Međunarodnog krivičkog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde, dodaje se.
“Zasnovana na pravnim presudama, Rezolucija nastoji vratiti poštivanje vladavine prava. Obnova poštivanja vladavine prava je imperativ za postizanje pravde i trajnog mira u postgenocidnom društvu. Rezolucija njeguje kulturu sjećanja kako bi se spriječilo ponavljanje zločina. Zaista, u izvještaju Vijeću za ljudska prava UN-a u oktobru 2020. godine naglašeno je da ‘bez sjećanja, prava na istinu i pravdu ne mogu se u potpunosti ostvariti i ne mogu postojati garancije da se zločini neće ponoviti’. U izvještaju se insistira na tome da je memorijalizacija ključna za promoviranje ‘razvoja kulture demokratije i poštivanja ljudskih prava’.”
Rezolucijom se, kako se dodaje, podstiče razvoj obrazovnih programa za podizanje svijesti o genocidu u Srebrenici kako bi se oduprlo negiranju i kako bi se spriječili budući genocidi. Ova osuda poricanja je ključna jer poricanje genocida banalizira zločin počinjen nad ciljanom grupom i čini je ranjivom na ponavljanje zločina, navedeno je.
‘Agresivni napori Rusije i Srbije’
“Vaša podrška da se omogući glasanje bila bi ključna za suprotstavljanje negativnim lobističkim naporima koje agresivno sprovode Republika Srbija i Ruska Federacija. Stavovi Rusije i Srbije odbacuju presude MKSJ-a i MSP-a. Bez poštivanja pravosnažnih presuda i vladavine prava, naša demokratska civilizacija bila bi ugrožena, kao što je pokazala ruska ilegalna invazija na Ukrajinu.”
“Stalni predstavnik Ruske Federacije pri Ujedinjenim narodima glumi zabrinutost za stabilnost regije i pomirenje. Međutim, njihov ured nemilosrdno radi na destabilizaciji BiH i regije kako bi spriječio euroatlantske integracije BiH. Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu insistira na tome da je Bosna i Hercegovina sastavljena od entiteta i da nije jedinstvena država. Glasnogovornik Ruske Federacije upozorio je da će svaki korak Bosne prema NATO-u smatrati neprijateljskim činom na koji bi Rusija morala odgovoriti. Stoga, kada Rusija govori o pomirenju, njihov stav je dvoličan i potpuno lišen zasluga. Protivljenje Rusije ovoj Rezoluciji samo je još jedan primjer njenog cilja da naruši stabilnost regije”, kaže se u pismu.