Radičević: Srušeni su stubovi njemačke ekonomije, i domaće korporacije bježe

Njemačka opozicija, nakon raspada vladajuće koalicije, traži glasanje o povjerenju Vladi najkasnije iduće sedmice, a vanredne izbore u januaru.

Trostranačka koalicija se raspala nakon što je kancelar Olaf Scholz otpustio ministra finansija Christiana Lindnera zbog spora o ekonomskoj politici.

Scholz je rekao da glasanje o povjerenju može biti održano u januaru.

Svog bivšeg savjetnika za ekonomiju Jörga Kukiesa imenovao je novim ministrom finansija.

Njemački ministar finansija Christian Lindner optužio je kancelara Scholza za “proračunati raskid” sa semafor koalicijom.

Rekao je da su Scholzovi kontraprijedlozi bili su “slabi” i “neambiciozni” te da je kancelar pokazao kako nema snage da omogući zemlji novi početak.

Vanjskopolitički analitičar Nenad Radičević kaže da se “suštinski sve se vodi oko novca”.

Objašnjava da je prije godinu dana Ustavni sud Njemačke proglasio neustavnom budžetsku politiku njemačke Vlade, rekavši da ona ne može 60 milijardi eura, koje su izdvojene za specijalni fond za suzbijanje posljedica pandemije korona virusa, da iskoristi za energetsku i klimatsku politiku. Ta odluka je dovela do serije mučnih sukoba između tri vladajuće stranke i ovo je samo kuliminacija toga, kaže Radičević.

Oni nisu mogli da se dogovore kako smanjiti rupu u prijedlogu budžeta za sljedeću godinu, koja iznosi 20 milijardi eura.

Uzroci krize su, objašnjava Radičević, posrtanje njemačke ekonomije najvećim dijelom zato što su njeni stubovi srušeni u protekle dvije, tri godine.

Rat u Ukrajini je srušio stub njemačke ekonomije kao što su jeftini ruski energenti.

Situacija u kojoj se Amerika više interesuje za situaciju u Aziji i sam rat u Ukrajini poremetila je štednju Nijemaca po pitanju izdvajanja za odbranu (sada izdvajaju puno više za vojsku).

Treća stvar je, kaže Radičević, činjenica da svojevrsni hladni trgovinski rat Kine i SAD-a utiče na to da se Kina, kao mjesto proizvodnje njemačke industrije, ali i tržište – uzdrmalo i nije više tako stabilno.

Uz to, i posljedice korona virusa, dolazi do svojevrsne deindustrijalizacije Njemačke, koja se prije svega osjeća u automobilskoj industriji, ali i hemijskoj i metalskoj industriji.

Troškovi proizvodnje i energenata u Njemačkoj su toliko porasli, da velike korporacije, pa i njemačke korporacije bježe iz Njemačke, objašnjava Radičević.