Turska predlaže produženje sporazuma o žitaricama za godinu dana

Najmanje 88 posto Ukrajinaca vjeruje da će njihova zemlja biti prosperitetna članica Evropske unije za 10 godina, pokazuje anketa koju je u ponedjeljak objavio Kijevski međunarodni institut za sociologiju.

Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU ubrzo nakon što je Rusija pokrenula invaziju u februaru, a Kijev je dobio status kandidata u junu.

Invazija je ubila hiljade civila i opustošila ogromne dijelove teritorija i infrastrukture.

Ukrajinci su optimistični u pogledu svojih šansi za pridruživanje EU-u čak i na istoku zemlje, gdje su bile posebno teške borbe, pokazalo je istraživanje.

Sedamdeset šest posto tamošnjih ispitanika budućnost svoje zemlje vidi u EU. Samo 5 posto reklo je kako vjeruje da će rat na kraju ostaviti zemlju s uništenim gospodarstvom i izazvati veliki egzodus Ukrajinaca.

Turska će preuzeti inicijativu za produženje dogovora o transportu žitarica crnomorskom rutom za još godinu dana, izjavio je ministar odbrane Turske Hulusi Akar.

Na sajtu TV kanala CNN Turska podsjeća se da su krajem jula predstavnici Rusije, Ukrajine, Turske i UN potpisali paket sporazuma o transportu žitarica, kojim se utvrđuje dinamika za izvoz ukrajinskog žita iz crnomorskih luka i predviđa ukidanje ograničenja na izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda na svjetska tržišta, prenosi RIA Novosti.

Međutim, Moskva je više puta ukazala da dogovor ne funkcioniše u dijelu koji se odnosi na rusku hranu i đubrivo i upozorila da se ukrajinsko žito šalje prvenstveno u Evropu, a ne u siromašne zemlje Afrike.

Krajem prošle nedjelje, nakon ukrajinskog napada na brodove Crnomorske flote u Sevastopolju, Rusija je suspendovala svoje učešće u transportu žita, ali ga je reaktivirala nakon pregovora sa Turskom i dobijanja pismenih garancija od Ukrajine.

Ovaj ugovor ističe 19. novembra.

Poglavar ukrajinske katoličke crkve bizantijskog obreda nadbiskup Svjatoslav Ševčuk danas je tokom susreta s papom Franjom ocijenio da je dijalog sa Rusijom nemoguć sve dok Moskva smatra da je susjedna zemlja koju je napala kolonija koju bi trebalo potčiniti.

Putovanje nadbiskupa Ševčuka u Vatikan, koji je ranije izjavio da više voli da ostane u Kijevu da bi bio blizu sugrađanima uprkos bombardovanju i teškoćama, njegovo je prvo putovanje van Ukrajine od izbijanja sukoba u februaru, prenosi Reuters.

“Rat u Ukrajini je kolonijalni rat, a mirovni prijedlozi Rusije su predlozi kolonijalne pacifikacije”, poručio je Ševčuk poslije sastanka sa papom u Vatikanu.

Ukrajinski nadbiskup, koji je nekoliko puta pozivao papu da posjeti Kijev, dao je poglavaru rimokatoličke crkve komad gelera iz ruske mine koja je u martu uništila fasadu crkve u Irpinu.

“Prijedlozi Rusije podrazumijevaju negaciju postojanja ukrajinskog naroda, njegove historije, kulture, pa čak i crkve. To je negacija samog prava ukrajinske države da postoji sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom koje priznaje međunarodna zajednica”, rekao je Ševčuk.

U zoni specijalne vojne operacije u Ukrajini nalazi se oko 80 hiljada mobilisanih, od kojih oko 50 hiljada učestvuje u borbenim dejstvima, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku sa guvernerom Igorom Rudenjom tokom posjete Tverskoj oblasti.

“Sada imamo oko 50 hiljada u borbenim jedinicama, ali ostali još ne učestvuju u borbenim dejstvima. Oko 80 hiljada mobilisanih je raspoređeno u zoni specijalne vojne operacije u Ukrajini, a ostali su na poligonima (za obuku)”, rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Istovremeno, Putin je pozvao vlasti na svim nivoima da ukažu pažnju svim mobilisanim građanima, gdje god da se nalaze, bilo da su na obuci na poligonima ili u zoni borbenih dejstava.

“Pažnja se mora ukazati svima, gdje god da se nalaze”, naglasio je ruski predsjednik.

Ranije je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu potvrdio da je u okviru mjera djelimične mobilizacije koje su okončane 29. oktobra pozvano oko 300.000 ljudi.

Rusiju zabrinjava pitanje gubitaka koje je pretrpjela jedna brigada ruskoga mornaričkog pješaštva nakon što je guverner okruga Primorski Kraj na Dalekom istoku u ponedjeljak u saopćenju opovrgao pritužbe što su ih navodno uputili vojnici, a odnose se na broj mrtvih u borbama.

Prema informacijama objavljenim na internetskoj stranici The Insider pripadnici 155. brigade mornaričkog pješaštva, u uobičajenim okolnostima stacionirani na Pacifiku, požalili su se u pismu guverneru Primorskoga Kraja da su u četiri dana u borbama oko Donecka izgubili 300 ljudi. Tim su brojem obuhvaćeni njihovi mrtvi, ranjeni i nestali suborci.

Guverner Oleg Kožemjako na Telegramu je u ponedjeljak objavio video snimku u kojoj osporava iznesene podatke. Istaknuo je da je “bilo velikih gubitaka, ali ni približno tako velikih” kako stoji u navodnom pismu.

Rekao je da su ga u to uvjerili komadanti sa ratišta te dodao da su vojni istražitelji zaduženi da temeljito istraže slučaj. Vojnici su u izvornome pismu očito tražili nezavisnu istragu.

Pismo sadrži i pritužbe po kojima komadanti šalju vojnike u “nezamislive ofanzive” kojima se ne postiže puno. Žalili su se i da je jedna brigada izgubila oko pola svoje opreme.

Svoje su komdante optužili za pokušaj prikrivanja gubitaka i za izostanak brige za dobrobit boraca. U pismu stoji kako komadanti “ljude nazivaju ‘mesom'”

Ruski biznismen Jevgenij Prigožin priznao je miješanje u američke izbore, te dodao da će to nastaviti raditi i u budućnosti, u prvom priznanju takve vrste od osobe u koju je Washington uperio prst za pokušaje utjecaja na američku politiku.

U komentaru Službe za odnose sa javnošću njegove kompanije za catering Concord, Prigožin je rekao: „Miješali smo se (u američke izbore), miješamo se, i nastavit ćemo se miješati. Pažljivo, precizno, hirurški i na naš način, kao što to znamo“.

Prigožin se često opisuje kao „Putinov kuhar“, zbog kompanije koja sa Kremljom ima ugovore o cateringu.

U septembru, Prigožin je priznao da je osnovao plaćenićku grupu Wagner, koja je aktivna u Ukrajini, Siriji i afričkim zemljama.

Njemačka vlada i dalje vjeruje da bi vlasti u Kijevu samostalno trebale donijeti odluku kada će započeti mirovne pregovore sa Rusijom, izjavila je na današnjem brifingu za novinare portparolka vlade u Berlinu Christiane Hoffmann.

“Znamo za različite stavove o tom pitanju, međutim, pozicija njemačke vlade nije se promijenila. Smatramo da bi Ukrajina samostalno trebala odlučiti kada i u kojim okolnostima će započeti mirovne pregovore sa Rusijom”, poručila je.

Ona je to rekla odgovarajući na pitanje da li je njemačka vlada upoznata sa sugestijom koju je američki predjednik Joe Biden dao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da bude otvoren prema mogućnosti pregovora sa Rusijom, prenosi Tanjug, pozivajući se na TASS.

Portparolka njemačke vlade je istakla da zvanični Berlin vidi da postoji načelna spremnost Ukrajine da pregovara.

“I sami smo u stalnim kontaktima sa ruskom stranom, kancelar je u kontaktu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a imamo kontakte i na drugim nivoima. Međutim na ruskoj strani nedostaje spremnosti da se pregovara. Takva je trenutna situacija“, zaključila je Hoffmann.

Ukrajina je primila prve pošiljke sistema za zračnu odbranu NASAMS i Apside iz Norveške, Španije i SAD-a, objavilo je  Ministarstvo odbrane Ukrajine.

„Nastavit ćemo obarati neprijateljske mete koje nas napadaju. Hvala našim partnerima Norveškoj, Španiji i SAD-u“, napisao je na Twitteru Oleksij Reznikov.

Finska ne planira rasporediti nuklearno naoružanje na svojoj teritoriji nakon ulaska u NATO, prenio je finski portal YLE News, citirajući predsjednika Finske Saulija Niinista.

Finski predsjednik je tom prilikom dodao da je “nuklearno oružje integralni dio NATO-ovih snaga odvraćanja”, ali da je ono “sredstvo prevencije, ne cilj sam po sebi”.

Ministar vanjskih poslova Finske Peka Havista je ranije također rekao da Finska nema namjeru rasporediti nuklearno naoružanje na svojoj teritoriji kada postane članica NATO-a.

Ukrajina je dosad izvezla skoro 14,3 miliona tona žitarica za sezonbu 2022/23, za 30,7 posto manje nego u istom periodu prošle godine, kada je iznosio 20,6 miliona tona, pokazuju podaci državnog ministarstva poljoprivrede.

Podaci su pokazali da je dosadašnji izvoz u sezoni od jula 2022. do juna 2023. uključivao 5,4 miliona tona pšenice, 7,7 miliona tona kukuruza i 1,2 miliona tona ječma.

Ukrajinska vlada tvrdi da bi poljoprivrednici iz te zemlje mogli požnjeti između 50 i 52 miliona tona žitarica, dosta manje gnego 2021., kada je proizvedeno 86 miliona tona.

Kremlj je odbio komentirati informacije Wall Street Journala da je Washington održavao povjerljive razgovore sa ruskim zvaničnicima o izbjegavanju daljnje eskalacije rata u Ukrajini.

„Nemamo ništa reći o tom izvještaju“, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov.

„Ponavljam da je bilo nekih tačnih izvještaja, ali u većini slučajeva se radilo o običnim špekulacijama“, kazao je, te dodao da Rusija ostaje „otvorena“ za razgovore, ali da ne može pregovarati sa Kijevom zbog odbijanja Ukrajine da razgovara sa Moskvom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da Rusija nastavlaa trpjeti „velike gubitke“ na frontu u istočnoj regiji Donjeck.

„Nastavljaju se ruski napadi u regiji Donjecka. Neprijatelj tamo trpi veoma ozbiljne gubitke“, rekao je.

Ukrajinski lider dodao je da vjeruje da Rusija „skuplja snage i sredstva za moguće masovne napade na ukrajinsku infrastrukturu“.

Državni ukrajinski operater upozorio je korisnike da očekuju još više nestanaka struje u Kijevu i ostalim regijama, u sklopu pokušaja da se rastereti elektroenergetska infrastruktura koja je oštećena u ruskim napadima projektilima i dronovima.

„Puno snabdijevanje strujom se ne može nastaviti. U nekim regijama, moramo uvesti prekide kako bismo izbjegli preopterećenje“, objavio je Ukrenergo na Telegramu.

Nestanci struje će tokom dana pogoditi Kijev i regije Černihiva, Čerkasija, Žitomira, Sumija, Harkova i Poltave, dodali su.

Wall Street Journal izvijestio je da je savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a Jake Sullivan proteklih mjeseci obavljao je povjerljive razgovore sa sekretarom Vijeća sigurnosti Rusije Nikolajem Patruševim, čiji sadržaj je nepoznat.

U posljednjih nekoliko mjeseci potvrđeno je nekoliko kontakata na visokom nivou između američih i ruskih zvaničnika, ali Washington je insistirao da bilo kakve pregovore o završetku rata u Ukrajinu moraju obaviti Moskva i Kijev.

Bijeća kuća je odbila komentirati informaciju iz WSJ-a, a glasnogovornica Nacionalnog vijeća sigurnosti Adrienne Watson rekla je: „Ljudi govore mnogo toga“.

Ukrajinski predsjednik Volodimr Zelenski rekao je u ponedjeljak da se ta zemlja priprema za nove ruske napade na svoju infrastrukturu, nakon što je gradonačelnik Kijeva pozvao građane da se pripreme na najgori mogući scenarij.

Zemlja se u ponedjeljak suočila s manjkom od 32 posto u predviđenoj opskrbi električnom energijom, rekao je Sergej Kovalenko, izvršni direktor YASNO-a, glavnog kijevskog opskrbljivača energijom.

“Ovo je puno i to je viša sila”, rekao je. U međuvremenu su nacionalne energetske vlasti upozorile na planirana isključenja, ali i na moguća daljnja ograničenja u glavnom gradu i regiji oko njega, kao i u još šest regija u zemlji.

Upozorenja su uslijedila nakon što je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko pozvao stanovnike da “budu spremni na sve”, uključujući najgori mogući scenarij u kojem glavni grad gubi struju i vodu.

Predsjednik Zelenski je u svom noćnom video obraćanju istaknuo da je 4,5 miliona potrošača već sada bez struje.

“Također razumijemo da teroristička država koncentrira snage i sredstva za moguće ponavljanje masovnih napada na našu infrastrukturu”, rekao je. “Prije svega, energija. Konkretno, za to su Rusiji trebale iranske rakete. Mi se pripremamo na odgovor”, dodao je.

Ukrajinska vojska optužila je Rusiju za uništavanje civilnih plovila usidrenih na obalama rijeke Dnjepar u okupiranoj južnoj regiji Herson, koju ukrajinske snage pokušavaju ponovo zauzeti.

Glasnogovornik Glavnog štaba Ukrajine kaže da je gorivo iz uništenih brodova iscurilo u deltu rijeke te je optužio moskovske snage da su prisvojile motore i drugu opremu sa brodova.

Ukrajinski generalštab nije pojasnio postupke Moskve. Uništavanje civilnih brodova spriječilo bi ukrajinske snage da ih koriste ukoliko odluče prijeći na istočnu stranu u slučaju bilo kakvog ruskog povlačenja.

Rusko ministarstvo odbrane također nije dalo komentar.

Izjava se uklapa u obrazac rastućih napetosti u regiji gdje su dužnosnici koje je postavila Rusija rekli da je Hersonska oblast bez struje i vode zbog ukrajinske sabotaže.

Proruska admistracija Hersona tvrdi da je grad ostao bez vode i struje zbog, kako su rekli, sabotaže“.

U izjavi na Telegramu, vlasti u navele da su u „terorističkom napadu“ oštećena tri dalekovoda u regiji, te tvrde da su ih je izvela Ukrajina, mada to nisu potkrijepile dokazima.

Ovo je prvi put da je Herson, koji je u ruske ruke pao nekoliko dana nakon početka invazije na Ukrajinu ostao ez struje.

Herson je jedna od četiri regije koju je ruski predsjednik Vladimir Putin nelegalno anektirao prošlog mjeseca.