EU: Prijetnja Turskoj, sankcije Bjelorusiji

Lideri Evropske unije su u petak na sastanku u Briselu zaprijetili „svim raspoloživim sredstvima“ Turskoj ako ne okonča narušavanje pomorskog suvereniteta Grčkoj i Kipru, prenosi agencija Beta.

Oni su poslije duže „zapaljive rasprave“, kako su rekli zvaničnici zasjedanja, ostavili Ankari i ponudu za mnogo bolje trgovinske i druge veze ako to učini, a zaveli su i sankcije zvaničnicima Bjelorusije zbog nepoštenih izbora i nasilja prema mirnim demonstrantima.

Razlog žestoke rasprave je bio najviše zahtjev Kipra da se sankcije Bjelorusiji uvedu samo ako se to učini i prema Turskoj koja je upadom vojnih brodova i istraživanjem nafte i gasa u grčkim i kiparskim teritorijalnim vodama narušila suverenitet i sigurnost dvije članice EU-a.

Konačno je došlo do nagodbe, iako su i Francuska i još neke članice bile za oštre mjere odmazde prema Ankari, dok je Njemačka istrajavala na pružanju šansi Ankari da odustane od agresivnih poteza.

Očigledno i zato što se NATO snažno umiješao u spor svoje dvije članice, Grčke i Turske, a u situaciji kad je Washington odlučio snažno ojačati svoju vojnu bazu na Kritu, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je saopćio da je riješen da „očuva puteve dijaloga s EU“.

Nacionalni dijalog

U raspravu o Turskoj se neumitno upleo i vojni sukob Armenije i Azerbejdžana i zvaničnici su iznijeli stav da borbe moraju prestati i da tamo nema vojnog rješenja, dok je Ankari jako zamjereno na uplitanju i pomoći Bakuu i rečeno je da Evropljani imaju dokaze da su borci iz Sirije prebačeni na područje Nagorno-Karabaha kao podrška azerbejdžanskim vojnim operacijama.

Šefovi država ili vlada EU-a nisu stavili i predsjednika Aleksandra Lukašenka na spisak bjeloruskih zvaničnika kojima se zabranjuje ulazak i zamrzavaju finansijska sredstva koja imaju u Uniji, što su izgleda „mala vrata“ za politički rasplet bjeloruske krize.

U saopćenju izdatom poslije zasjedanja, lideri EU-a traže „nove poštene i slobodne izbore bez stranog uplitanja“ u Bjelorusiji, kao i „nacionalni dijalog uz učešće svih strana“, što bi moglo značiti i da EU ne želi direktno uticati na tamošnje političke činioce, a da to očekuje i od Rusije.

Za čelnike Unije su ključni uvjeti da bjeloruske vlasti okončaju nasilje i progon opozicije, oslobode političke zatvorenike, ispoštuju slobodu medija i djelovanje civilnog društva.

Osuđen pokušaj trovanja Navalnog

A takav rasplet bi EU snažno podržala „sveobuhvatnom ekonomskom podrškom za demokratsku Bjelorusiju“ i Evropskoj komisiji je već naloženo da u tom cilju sačini plan.

Vlada u Minsku je odmah danas saopćila da uzvraća sankcije zvaničnicima Unije, a Moskva je kritizirala sankcije EU-a bjeloruskim visokopozicioniranim ličnostima porukom da je to „više dokaz slabosti nego moći“.

Ruska Vlada je naglasila da uopšteno smatra da je politika sankcija loša.

Lideri EU-a su također osudili, kako su to naveli, „pokušaj trovanja Alekseja Navalnog vojnim nervnim otrovom ‘novičkok'“ i pozvali ruske vlasti da u potpunosti saradjuju s Organizacijom za zabranu hemijskog oružja kako bi se osigurala nepristrasna međunarodna istraga i „počinioci izveli pred pravdu“ dodavši da će o tome ponovo raspravljati polovinom oktobra.

Izvor: Agencije