Kroz Hrvatsku prolazi 78 posto migranata na zapadnobalkanskoj ruti
EK svrstao je Hrvatsku među članice EU-a koje se suočavaju s ozbiljnim migrantskim pritiskom, čime je Zagrebu otvorena mogućnost izuzeća od obaveza u evropskom mehanizmu solidarnosti.
Hrvatska se i ove godine nalazi u grupi država članica Evropske unije koje se suočavaju s ozbiljnim migrantskim situacijama, što joj otvara zakonsku mogućnost da od Vijeća EU-a zatraži potpuno ili djelomično izuzeće od učešća u mehanizmu solidarnosti za 2027. godinu, saopćila je Evropska komisija.
Izvršno tijelo EU-a je u svom najnovijem godišnjem izvještaju utvrdilo nivoe migrantskog pritiska, locirajući četiri mediteranske zemlje (Kipar, Grčku, Italiju i Španiju), kao članice koje zbog nesrazmjernog broja dolazaka ispunjavaju uvjete za hitnu pomoć.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4USKOK: Optužnica protiv osam osoba zbog namještanja tendera u bolnicama
- list 2 of 4Razbijena mreža za šverc automobila, pretresi i zapljene u Hrvatskoj
- list 3 of 4Hrvatski Rafale presreo finski putnički avion
- list 4 of 4EK: Crna Gora na putu da postane 28. članica EU-a, BiH nazaduje
S druge strane, kako prenosi Hina, Hrvatska je, zbog kumulativnog efekta migracija u posljednjih pet godina, svrstana u specifičnu grupu s Bugarskom, Češkom, Estonijom, Austrijom i Poljskom, što zvaničnom Zagrebu omogućava smanjenje ili potpuno ukidanje finansijskih i prihvatnih obaveza prema ostatku Unije.
Zapadnobalkanska ruta u brojkama
Evropska komisija navodi da je Hrvatska, kao država na prvoj liniji ulaska u šengensku zonu, izuzetno izložena oscilacijama u broju nezakonitih dolazaka putem zapadnobalkanske i istočnomediteranske rute.
Zvanični podaci otkrivaju da je Hrvatska od 1. jula 2025. do 30. juna 2026. godine bila pogođena nelegalnim prelascima do te mjere da je na njenoj teritoriji zabilježeno čak 78 posto svih dolazaka duž kompletne zapadnobalkanske rute.
To predstavlja drugi najveći broj nezakonitih prelazaka granice na nivou cijele Evropske unije u odnosu na broj stanovnika i snagu BDP-a, dok je istovremeno Hrvatska zabilježila uvjerljivo najveći broj zvaničnih odbijanja ulaska u Uniju u relativnim pokazateljima.
„Značajan porast nezakonitih dolazaka mogao bi dovesti do toga da se hrvatski sistemi migracija i azila, koji su već pod velikim pritiskom, suoče s nesrazmjernim obavezama“, upozorava se u izvještaju Evropske komisije.
Tajni plan Brisela za 2027. godinu
Osim ove kategorije ozbiljnog pritiska, Hrvatska je svrstana u još jednu grupu od 15 zemalja koje su izložene stalnom riziku od migrantskog udara. Brisel objašnjava da je to direktna posljedica velikog broja neovlaštenih sekundarnih kretanja unutar EU-a, velikog broja zahtjeva za azil, ali i privremene zaštite koja je odobrena izbjeglicama iz Ukrajine.
Evropska komisija posebno naglašava i stalni rizik od upotrebe migracija kao geopolitičkog oružja trećih zemalja na vanjskim granicama.
Zbog svega navedenog, Evropska komisija je Vijeću EU-a predstavila i prijedlog novog mehanizma solidarnosti za 2027. godinu, koji za sada ostaje strogo čuvani, tajni dokument. Očekuje se da VIjeće prihvati taj plan do kraja ove godine, a njime će se precizirati tačne kvote – koliko koja država mora primiti ilegalnih migranata s juga Evrope ili, alternativno, koliko stotina miliona eura mora uplatiti u zajednički fond, ako to odbije.
Evropski odgovor na krizu
Ovaj zvanični nalaz Evropske komisije ogolio je stvarne razmjere opterećenja s kojima se suočava hrvatski sigurnosni aparat na vanjskim granicama Unije. Izvještaj je potvrdio da su prihvatni kapaciteti i policijski resursi na terenu dovedeni do krajnjih granica, jer se Hrvatska već godinama nalazi na glavnom udaru krijumčarskih mreža koje koriste geografski položaj regije za prebacivanje ljudi prema zapadnoj Evropi.
Dok međunarodne organizacije za ljudska prava uporno upozoravaju na oštar pristup i sporne metode odvraćanja migranata na zelenim granicama, Brisel je priznavanjem “ozbiljne migrantske situacije” faktički stao iza Zagreba.