Srbijanska vlast pred izbore slavi rast plaća, dok građani plaćaju cijenu skupljeg života

Pred izbore u Srbiji, zakazane za 25. oktobar ove godine, vode se žučne političke rasprave između vlasti i opozicije – o korupciji, gušenju slobode medija, monopolu Srpske napredne stranke nad svim segmentima srbijanske scene i ostalim temama koje godinama oblače srbijansko nebo.

U naletu međusobnih optužbi svih koji su uključeni u izbornu utrku, za ekonomiju se, kako se čini, ne odvaja mnogo dragocjenog predizbornog vremena.

Na prvi pogled, ekonomija u Srbiji je zdrava. Međunarodne institucije popravljaju prognoze i najavljuju ekonomski uzlet zemlje, najnovije ekonomske analize i procjene objavljene u oktobru 2026. ukazuju na jačanje privrednog rasta zemlje i poboljšanje njenih makroekonomskih pokazatelja.

Međunarodni monetarni fond (IMF) podigao je prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda Srbije za 2026. sa 2,8 na 3,3 posto, uz procjenu ubrzanja u junskom izvještaju na 4,0 posto u 2027.

Isto tako, IMF prognozira pad stope nezaposlenosti na 8,6 posto u ovoj godini, uz smanjen deficit tekućeg računa platnog bilansa na 4,6 posto BDP-a, u poređenju sa 4,9 iz prošle godine.

Ministar finansija Siniša Mali tvrdi da će se javni dug Srbije smanjiti na 40,9 posto BDP-a, a budžetski pasti ispod dva posto.

No, stručnjaci iz magazina Makroekonomske analize i trendovi u oktobarskom izdanju tvrde da industrija Srbije blago stagnira, dok analiza Međunarodnog instituta IFIMES napominje da se pred Srbijom nalazi ključni tranzicijski izazov, prelazak s modela koji se bazira na privlačenju direktnih stranih investicija i jeftinije radne snage prema ekonomiji znanja, inovacijama i stvaranju domaće dodatne vrijednosti.

No, šta visoke stope rasta BDP-a i međunarodne pohvale znače za prosječnog građanina Srbije na kraju mjeseca? Najbolji način da to vidimo jeste pogledati odnos između primanja i stvarnih troškova života.

Kakva su primanja građana Srbije?

Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije (RZS) i Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), primanja Srbijanaca su u protekle četiri godine, tokom mandata postojeće vlade, zabilježila značajan skok. Dok je na kraju 2023. godine prosječna neto plaća mjesečno iznosila oko 734 eura, u julu 2026. je bila oko 1.034 eura. U periodu od 2022. i 2025. godine (posljednje potpuno obrađene godine), nominalni rast prosječne neto plaće iznosio je približno 46 posto.

S druge strane, medijalna plaća u decembru 2025. iznosila je oko 774 eura, što znači da je polovina zaposlenih primila toliko, ili još manje. Dakle, suma od 1.034 u velikom broju slučajeva može biti znatno viša od zarade tipičnog radnika.

Kada je riječ o penzijama, prosječna je u decembru 2023. godine iznosila oko 340 eura, a na kraju 2025. oko 474 eura. Posljednji objavljeni zvanični podatak o prosječnoj penziji u Srbiji odnosi se na august 2026. godine, kada je iznosila 484 eura, dok vlasti za decembar najavljuju novo povećanje od 7,5 posto, pa bi ona, ako se to ostvari, trebala biti povećana na 521 euro.

No, srbijanski stručnjaci upozoravaju da prosjek ne oslikava realnost za sve kategorije stanovništva, jer najniža kategorija živi s prosjekom od svega 210, a najviša sa 511 eura.

Od decembra 2022. do decembra 2025. prosječna penzija nominalno je porasla za približno 68,5 posto, što je brži rast nego kod prosječne plaće u istom poređenju.

Kolika je zaista visoka plaća u Srbiji?

Ministarstvo unutrašnje i vanjske trgovine Srbije objavljuje mjesečne izvještaje o kupovnoj moći stanovnika Srbije.

U septembru 2022. godine prosječna potrošačka korpa iznosila je oko 766, a minimalna oko 398 eura, što znači da je za prosječnu korpu bilo potrebno 1,20 prosječnih neto plaća, a za minimalnu, 0,62. Tokom godina, iznos korpe, zabilježen u maju 2026, porastao je na gotovo 947 eura.

No, potrošačka korpa Ministarstva i anketa o potrošnji domaćinstava RZS-a nisu isti pokazatelji. RZS je utvrdio da su 2025. prosječni mjesečni izdaci za ličnu potrošnju domaćinstva iznosili oko 936 eura, uz nominalni rast od 11,8 posto u odnosu na 2024.

Hrana i bezalkoholna pića činili su 36,6 posto izdataka, a stanovanje, voda, struja, plin i druga goriva 16,1 posto.

Sve u svemu, grubo gledajući, ukoliko u porodici dvije osobe imaju prosječna primanja od ukupno 2.068 eura, imat će i više nego dovoljno za prosječnu potrošačku korpu, no, tu je riječ samo o prosjeku, a ne o stvarnom pokazatelju života onih koji žive ispod prosjeka.

Minimalna plaća u 2023. iznosila je 341 euro, a prema posljednjim podacima iz ove godine, 552 eura. Mnogo manje od prosječne. Dvije takve plaće jedva prebacuju iznos korpe.

Ako uporedimo posljednji podatak o potrošačkoj korpi s prosječnom penzijom od 484 eura, vidi se da jedna prosječna penzija pokriva jednu polovinu (oko 51 posto) zvanične prosječne korpe, a minimalna je u decembru 2025. bila 208 eura, pa dvije ne mogu pokriti niti polovinu potrošačke korpe.

Kolika je inflacija u Srbiji?

Inflacija u Srbiji pokazuje trend pada, no, to ne znači da je građanima lakše. Riječ je o kalkulaciji „skok s već postojećeg skoka“.

Prosječna godišnja inflacija u 2022. godini u Srbiji je bila 11,9 posto. Sljedeće godine oko 12,1, godinu poslije je usporila 4,6, da bi u 2025. pala na 3,8 posto. U septembru ove godine, međugodišnja inflacija kretala se oko 4,1 posto.

Pad inflacije ne znači da su se cijene vratile na nivo iz 2022. godine, već da u prosjeku rastu sporije nego ranije. Nakon prethodnog poskupljenja, čak i niža pozitivna stopa inflacije dodatno povećava cijenu proizvoda, dok do pojeftinjenja dolazi tek ako cijena zaista počne padati.

Koliko je Srbija ekonomski porasla?

Republički zavod za statistiku je, prema trenutnim cijenama, u periodu od kraja 2022. do kraja 2025. konstatirao rast bruto domaćeg proizvoda sa 63,5 na 90,1 milijardi eura. U drugom kvartalu 2026. BDP je iznosio približno 23,8 milijardi eura. Realni rast BDP-a je s gotovo 2,6 skočio na 4,0 u 2024, ali je u 2025. povećan za 2,1 posto.

Prema zvaničnim podacima vlasti, prerađivačka industrija činila je 12,2 posto BDP-a u 2025, trgovina 9,9, a informiranje i komunikacije 8,8 posto. Građevinarstvo je zabilježilo realni pad bruto dodate vrijednosti od 6,3 posto.

Priliv stranih investicija dostigao je vrhunac 2024. prije pada u 2025. godini. Na kraju 2022. godine, prema podacima Narodne banke Srbije, iznosile su 4,43 milijarde eura. Nakon rasta na 4,52 u 2023. i 5,32 milijarde eura u 2024, godinu poslije zabilježen je pad na 3,47, za 33,5 posto manje nego u rekordnoj 2024. godini u kojoj je, prema podacima NBS-a, oko 80 posto priliva bilo u obliku vlasničkog kapitala ili reinvestirane dobiti.

Prerađivačka industrija bila je važan primalac stranog kapitala (24,5 posto u prva tri kvartala 2025. godine), ali značajan udio odlazi i u građevinarstvo (17,5).