Hrvatska obilježava praznik kojeg ne slavi predsjednik države

Hrvatska 30. maja svečano obilježava Dan državnosti – praznik kojeg ne slavi predsjednik države Zoran Milanović i kojeg je nazvao „nazovi praznikom“.

Razlog podjele oko proslave jednog od najznačajnijih praznika u državi je političke prirode, tačnije različit pogled na historijske datume i događaje iz 90-ih godina prošlog vijeka kada je počeo raspad SFR Jugoslavije, a Hrvatska krenula u proces osamostaljenja.

Zašto se slavi 30. maja?

Pretposljednji dan maja svečano se obilježava kao Dan državnosti, jer je tog 30. maja 1990. godine u Zagrebu konstituiran prvi demokratski, višestranački Sabor Hrvatske. Vladajuća Hrvatska demokratska zajednica, prije svih, smatra ga historijskim trenutkom kojim je „počeo proces stvaranja neovisne i demokratske države“.

Navode kao posebno bitnu činjenicu – nakon desetljeća komunističke vlasti u Jugoslaviji i jednopartijskog sistema – da su se na Trgu svetog Marka u Zagrebu 30. maja 1990. prvi put okupili zastupnici izabrani na slobodnim, višestranačkim izborima. Održani su prethodno u dva kruga, u aprilu i maju, na kojima je pobijedio HDZ-e, predvođen Franjom Tuđmanom, nekoliko mjeseci kasnije prvim predsjednikom osamostaljene i međunarodno priznate Republike Hrvatske.

Ko su bili prvi čelnici Sabora?

Na prvoj, konstituirajućoj sjednici izabrano je rukovodstvo Sabora tadašnje Socijalističke republike Hrvatske u sastavu SFR Jugoslavije. Žarko Domljan izabran je za predsjednika, a potpredsjednici Sabora postali su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora imenovan je Stjepan Mesić. Tuđman je preuzeo funkciju predsjednika Predsjedništva Socijalističke republike Hrvatske.

Šta je govorio Tuđman?

Tuđman je obraćajući se zastupnicima 30. maja 1990. godine rekao „Hrvatski državni sabor kroz povijest ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog suvereniteta“. Poručio je i da vjeruje u „političku zrelost hrvatskog naroda“.

„Siguran sam da će znati izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“, istakao je Tuđman tada na sjednici na Trgu svetog Marka u hrvatskoj prijestolnici.

Koje ključne odluke su donijeli?

Prvi višestranački Sabor Hrvatske imao je 351 zastupnika. Bili su raspoređeni u tadašnja tri vijeća – općina, udruženog rada i društveno-političko vijeće.

Prvi saziv Sabora, donio je niz ključnih odluka koje su trasirale put Hrvatske u nezavisnost.

Zastupnici su tako u veoma turbulentnom periodu, kasnije i ratnim okolnosti, izglasali raskid državno-pravnih veza sa SFR Jugoslavijom, proglašenje hrvatske suverenosti i samostalnosti te donošenje tzv. Božićnog ustava krajem 1990. godine.

Uslijedio je rat s „pobunjenim Srbima“ na čijoj strani je bila Jugoslovenska narodna armija i paraformacije iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koje su okupirale oko  četvrtinu tla Hrvatske, oslobođenu 1995. godine i u konačnici kompletno reintegriranu 1998.

Kako se mijenjao datum praznika?

Dan državnosti Hrvatske 30. maja obilježavao se od 1991. do 2001. godine.

Zakona o obilježavanju Dana državnosti je potom izmijenjen 2001. godine u mandatu socijaldemokratskog  premijera vlade Ivice Račana. Slavio se od tada 25. juna, kako bi se obilježavala odluka Sabora Hrvatske iz 1991. o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFR Jugoslavijom.

Trideseti maj SDP-ova i vlast njegovih tadašnjih koalicionih partnera proglasila je Danom Hrvatskog sabora, te taj datum više nije obilježavan kao državni praznik i nije bio neradni dan.

Tako je bilo do 2020. godine, od kada se na prijedlog HDZ-ove Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti ponovno slavi 30. maja. Konkretno, krajem 2019. godine opet je promijenjen Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koji je stupio na snagu 1. januara 2020.

Vraćanjem Dana državnosti na stari datum, 25. juna postao je spomendan (radni dan) i obilježava se kao Dan nezavisnosti. I Dan Hrvatskog sabora uvršten je u spomendane. Od 2020. godine obilježava se 8. oktobra, na dan koji je za HDZ-e u „18 spornih godina“ bio praznik i obilježavao se kao Dan nezavisnosti.

Zašto Milanović ne želi slaviti?

Plenkovićeva Vlada je, kako je pričao hrvatski premijer, tim potezom „vratila simboliku početka demokracije u Hrvatskoj“, smatrajući jako bitnim „početak višestranačkog parlamentarizma“.

Promjena datuma obilježavanja Dana državnosti izazvala je revolt kod lijevo orijentiranih strana u Hrvatskoj, prije svih SDP-a, iz čijih redova je predsjednik Milanović.

„To je dan koji oni pokušavaju nametnuti kao praznik. Nešto što je stranačka fešta i čega smo se elegantno riješili prije 20 godina i napravili pomak tako da smo danom državnosti prozvali dan referenduma, što je najbliže Danu državnosti“, govorio je Milanović.

U nekoliko navrata je isticao i „ne stoji nikome na putu da to obilježava“.

„Dvadeset godina smo imali Dan državnosti. I onda dođe ovaj (Plenković) i kaže da će to biti Sabor kad je HDZ osvojio većinu“, tvrdi Milanović.