Šta je NATO obećao Ukrajini i zašto je Gaza uglavnom ignorirana

Predvođen američkim predsjednikom Josephom Bidenom, NATO je predstavio niz novih obećanja Ukrajini na svom trodnevnom samitu u Washingtonu ove sedmice, obilježavajući 75. godišnjicu vojnog saveza.

“Autokrate žele preokrenuti globalni poredak” i “terorističke grupe” nastavljaju kovati “zle planove”, dok ruski predsjednik Vladimir Putin nastoji izbrisati “Ukrajinu s mape”, rekao je Biden.

“No, ne griješite, Ukrajina može i hoće zaustaviti Putina, posebno uz našu punu, kolektivnu podršku”, dodao je američki predsjednik, dok su čelnici NATO-a tražili veću vojnu i finansijsku podršku za ratom razorenu evropsku zemlju, istovremeno se obavezujući na budućnost Kijeva u bloku.

Evo šta je Ukrajina dobila od samita, više od dvije godine nakon što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na svog manjeg susjeda, a šta dijelovi svijeta koje je NATO odlučio ignorirati.

Što je NATO obećao Ukrajini na samitu?

• Blok je poručio da će Ukrajinu opremiti s nekoliko dodatnih strateških sistema protuzračne odbrane, uključujući četiri dodatne baterije Patriot i odbrambeni sistem SAMP/T.
• Čelnici NATO-a su, također, obećali najmanje 43 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini.
• Članovi saveza su, također, najavili druge pojedinačne i zajedničke korake za jačanje sigurnosti Ukrajine.
• Sjedinjene Američke Države, Nizozemska i Danska najavile su da će prvi borbeni avioni F-16 koje je osigurao NATO biti u rukama ukrajinskih vojnih pilota ovog ljeta. SAD je, također, rekao da će 2026. u Njemačkoj rasporediti projektile većeg dometa, kao odgovor na strahove bloka od sve veće prijetnje Rusije Evropi.
• Kijev se, također, dugo bori za mjesto u transatlantskom savezu. Dok razlike među državama članicama i dalje postoje, deklaracija sa samita kaže da je “budućnost Ukrajine u NATO-u” i da je zemlja na “nepovratnom putu ka punoj euroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u”.
• Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg istakao je da se Ukrajina neće pridružiti odmah, nego kada završi rat s Rusijom.

Je li o Gazi razgovarano na samitu NATO-a?

Rat u Gazi uglavnom je ignoriran na samitu u Washingtonu.

Nije se pominjao sukob u zajedničkom saopćenju NATO-a od 38 tačaka objavljenom u srijedu, osim o tome kako “sukob, krhkost i nestabilnost u Africi i na Bliskom istoku” direktno utječu na sigurnost NATO-a. Biden i većina evropskih čelnika su, također, šutjeli o Gazi.

Ipak, neke su vođe progovorile.

Yosuf Alabarda, analitičar i penzionisani turski pukovnik, rekao je da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u svom govoru podsjetio zapadne čelnike da se u Gazi gaze vrijednosti NATO-a, vrijednosti za koje su čelnici NATO-a rekli da ih krše Rusija i Kina.

“Erdogan je jasno upitao u svom govoru: Šta se dogodilo s vašim zapadnim vrijednostima u Gazi”, rekao je Alabarda u izjavi za Al Jazeeru.

“U očima cijelog svijeta, u Gazi se događa masakr”, rekao je, dodajući da je NATO to uglavnom ignorirao i fokusirao se na Ukrajinu.

Španija je, također, imala oštre riječi za svoje kolege u savezu i pozvala blok da pokaže isto “jedinstvo i dosljednost” za Gazu kao što je pokazao za Ukrajinu.

“Ne možemo biti optuženi za primjenu dvostrukih standarda koji bi oslabili našu podršku Ukrajini. Naprotiv, zahtijevamo isto jedinstvo i dosljednost za Gazu kao što to činimo za Ukrajinu”, rekao je španski premijer Pedro Sanchez kolegama, šefovima država NATO-a na sjednici Atlantskog vijeća, prema izvještajima španskih medija temeljenim na izvorima iz kabineta premijera.

“Ako govorimo našim ljudima da podržavamo Ukrajinu jer branimo međunarodno pravo, moramo učiniti isto za Gazu. Ako zahtijevamo poštivanje međunarodnog prava u Ukrajini, moramo to zahtijevati i u Gazi”, naglasio je Sanchez.

Novinar Al Jazeere Mike Hanna, koji je izvještavao sa samita, rekao je da je nedostatak rasprava o Gazi bio “uočljiv”, posebno s objavom SAD-a toga dana da nastavlja isporuku bombi od 227 kilograma Izraelu.

Je li NATO signalizirao neke promjene u politici?

Čini se da se blok od 32 zemlje nije previše udaljio od svojih ranijih politika tokom ovogodišnjeg samita, dajući punu podršku Ukrajini i prikazujući Rusiju, Kinu, Iran i Sjevernu Koreju kao najveće prijetnje globalnoj sigurnosti.

No, neki pomaci su bili očiti.

Kina: Savez je pojačao svoju retoriku protiv Kine, optužujući je da je “odlučujući pokretač ruskog rata protiv Ukrajine” kroz “veliku podršku ruskoj odbrambenoj industrijskoj bazi”. Blok je, također, iznio optužbe na račun Irana i Sjeverne Koreje za raspirivanje rata pružanjem direktne vojne pomoći Rusiji.

Gruzija: Odnosi između te zemlje i Zapada pogoršali su se u posljednjih nekoliko godina, a NATO je u maju upozorio da je novi kontroverzni zakon o stranim agentima u Tbilisiju korak dalje od ambicija Gruzije da se integrira u Evropu i pridruži NATO-u. Od 2008. godine, Gruzija je bila među malom grupom zemalja za koje je NATO rekao da će se jednog dana pridružiti savezu, ako ispune niz zahtjeva.

Međutim, na samitu NATO-a ove sedmice, deklaracija s kojom su se čelnici složili nije govorila o putu Gruzije prema članstvu u savezu, iako je pominjala Ukrajinu, Moldaviju te Bosnu i Hercegovinu, kao druge kandidate za članstvo.

Je li nova Britanska vlada utjecala na podršku Ukrajini?

Samit je bio prva prilika za novoizabranog britanskog premijera Keira Starmera da razgovara o vanjskoj politici svoje vlade kao i o bilateralnim odnosima sa savezničkim čelnicima.

Kada je riječ o Ukrajini, Starmer je obećao da će njegova vlada, koju čine članovi Laburističke stranke, nastaviti s podrškom prethodne konzervativne administracije Kijevu.

Prema Stevenu Seegelu, profesoru u Centru za ruske, istočnoevropske i euroazijske studije na Univerzitetu Texas u Austinu, laburistička bi vlada mogla produbiti te veze s Ukrajinom na tri fronta vojne, finansijske i humanitarne diplomatije.

“Starmer je imao pozitivan učinak svojih posjeta Ukrajini […] Lično se sreo s (ukrajinskim predsjednikom Volodimirom) Zelenskim u nekoliko navrata. Sjećam se njegovih putovanja u Irpinj i Buču u februaru 2023. godine, kako bi vidio ruske ratne zločine”, rekao je Seegel za Al Jazeeru.

Utječu li Bidenovi domaći izazovi na NATO?

Bidenove političke borbe, međutim, uveliko utječu na budućnost bloka.

Ozbiljna pitanja o Bidenovoj dobi i sposobnosti za obavljanje dužnosti pokrenula su se posljednjih dana u zemlji, nakon debate protiv republikanskog kandidata i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u kojoj se sadašnji predsjednik činio izgubljenim i nesposobnim za učinkovitu komunikaciju.

Trump vodi pred Bidenom u anketama u ključnim državama uoči izbora u novembru. Zaprijetio je već povlačenjem SAD-a, osnivača NATO-a i njegovog najvećeg finansijera, iz saveza i odlučno je protiv pružanja dodatne pomoći Ukrajini.