Je li sporazum EU-a sa Izraelom rješenje ovisnosti od ruskog plina?

Kritičari tvrde da će se EU suočiti s problemima zbog saradnje s Izraelom i Egiptom, uprkos entuzijazmu Brisela.

Izraelski premijer Naftali Bennett i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen (Reuters)

Kada je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen potpisala sporazum o isporuci plina iz Izraela preko Egipta u Evropsku uniju, očito je da je željela da se to smatra velikim uspjehom.

Na ceremoniji koja je održana u srijedu u hotelu sa pet zvijezdica u Kairu, Von der Leyen je pozdravila sporazum kao “historijski korak” prema smanjenju ovisnosti od ruskih energenata i početak nove “zelene tranzicije”.

“Potvrđujemo našu zajedničku predanost i odlučnost da ubrzamo pravednu energetsku tranziciju i razvijemo resursno učinkovitu, socijalno pravednu ekonomiju s niskim emisijama te klimatski neutralnu ekonomiju”, rekla je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednikom Egipta Abdelom Fatahom el-Sisijem.

Memorandum o razumijevanju u vezi sa isporukom prirodnog plina kroz Egipat, gdje će plin biti ukapljen prije nego što bude isporučen u Evropu, stavio bi “tačku na kraj ovisnosnosti [bloka] o ruskim fosilnim gorivima” od kojih se Evropa želi distancirati zbog invazije na Ukrajini, prema Von der Leyen.

Međutim, organizacije koje prate energetsku politiku EU-a i tranziciju na zelenu energiju skeptično su dočekale njene riječi. Tvrde da će sporazum uraditi malo na stvaranju nezavisnosti od problematičnih vlada ili promovisanja ekološki i društveno prihvatljive energetske tranzicije.

Otrgnuti se od ruske ovisnosti

Brisel je nastojao diverzifikovati svoje opskrbe energijom nakon što je prošle godine uvezao otprilike 40 posto svog plina iz Moskve. Ruske kompanije prestale su opskrbljivati neke “neprijateljske” zemlje koje su odbile prihvatiti zahtjev Moskve za plaćanje plina u rubljama, što je dovelo do toga da se zemlje Evropske unije bore da pronađu alternative.

Tokom posjete Izraelu u utorak, Von der Leyen je rekla da je “pokušaj Rusije da nas ucijeni energijom” naveo EU da se okrene “pouzdanim dobavljačima”.

“Veoma sam zahvalna… što ste spremni povećati isporuke plina Evropskoj uniji preko Egipta”, rekla je obraćajući se izraelskom premijeru Naftaliju Bennettu.

Međutim, nisu svi saglasni s načinom na koji EU vidi ovaj sporazum.

“Evropska unija prelazi s jednog represivnog režima na dva”, kaže Pascoe Sabido, istraživač Opservatorije za korporativnu Evropu. “To je davanje prioriteta plinu ispred ljudskih prava.”

Kairo i Tel Aviv optuženi su za teška kršenja ljudskih prava i ratne zločine.

Egipatski predsjednik El-Sisi izazvao je kritike zapadnih zemalja zbog progona aktivista, novinara i navodnih političkih protivnika pod krinkom “zakona o kontraterorizmu”. Izraelska vojska decenijama se suočava s optužbama za kršenje ljudskih prava, uključujući vojne napade na blokirani Pojas Gaze, nastavak ilegalne okupacije istočnog Jerusalema i Zapadne obale te nedavno ubistvo Al Jazeerine novinarke Shireen Abu Akleh.

Prema Sabidou, izvoz plina će objema vladama omogućiti veću političku polugu i prostor za “zataškavanje kršenja ljudskih prava”.

“Novac [od plina] će biti potrošen na povećanje militarizacije, širenje naselja… Iako EU tvrdi da se udaljava od Rusije, to radi nauštrb Palestinaca”, kaže Sabido.

Povećanje izvoza plina iz Izraela u Evropu također će zahtijevati od Tel Aviva da istraži svoja polja prirodnog plina kako bi pronašao komercijalno isplative količine. Izraelska ministrica energetike Karine Elharrar je 30. maja objavila na Twitteru da se Izrael “istraživanjem prirodnog plina” traži načine da pomogne Evropi.

Potreba za novim nalazištima plina mogla bi dodatno zaoštriti spor između Izraela i Libana zbog spornog područja od oko 850 kvadratnih kilometara.

Izrael je postavio plinsku platformu na polju Karish, za koje Tel Aviv kaže da je dio njegove ekskluzivne ekonomske zone koju priznaju Ujedinjene nacije, dok Bejrut tvrdi da je riječ o spornom području.

Zelena tranzicija

Von der Leyen je u Kairu rekla da je memorandum o razumijevanju pokazao “puni potencijal odnosa EU-a i Egipta, stavljajući zelenu tranziciju i borbu protiv klimatskih promjena u srce partnerstva”.

“Saradnja će biti naročito usmjerena na obnovljive izvore energije, vodik i energetsku učinkovistost”, rekla je novinarima.

Prema sporazumu, prirodni plin će imati centralnu ulogu na energetskom tržištu EU-a do 2030. godine, nakon čega se očekuje da će korištenje prirodnog plina biti smanjeno u skladu sa obavezom EU-a da do 2050. postane ekonomija s nultom emisijom.

Organizacije, među kojima je su i Friends of the Earth i Food & Water Action Europe, upozorile su da ne treba dopustiti da kratkoročni problemi opskrbe energijom rezultiraju dugoročnim, skupim dogovorima za koje su potrebne godine kako bi postali operativni.

“Veoma smo zabrinuti zbog bilo kakvih planova za plin koji EU čine ovisnom u godinama koje dolaze, a to je upravo ono što ovaj dogovor radi”, rekla je Al Jazeeri Frida Kieninger iz Food & Water Action Europe.

U memorandumu se spominje plinovod EastMed – složeni projekt čija je cijena procijenjena na 5,2 milijarde eura s godišnjim troškovima održavanja – kao jedna od opcija dovođenja plina u Evropu. No, Sjedinjene Američke Države su ranije ove godine povukle svoju podršku planiranom naftovodu od 1.900 km, poručivši da će biti potrebno previše vremena da se projekt izradi i da će biti preskup za održavanje.

Tvrdnje Von der Leyen da će se nekad u budućnosti istim ovim plinovodom moći prevoziti i hidrogen su, prema stručnjacima iz & Water Action Europe, blizu nemogućeg.

Organizacija sa sjedištem u Briselu također je utvrdila da je lobiranje za vodik kao novo gorivo u punom zamahu, pri čemu je EU ovo rješenje predstavio kao “srebreni metak”, iako on proizvodi značajne emisije.

Analiza više od 200 dokumenata koje je organizacija dobila ukazuje na usklađenu kampanju lobiranja plinske industrije kako bi uvjerila EU da prihvati vodik kao “čisto gorivo” budućnosti.

Time je osigurana politička, finansijska i regulatorna podrška za ekonomiju utemeljenu na vodiku, ustanovila je organizacija.

Iz Food & Water Action Europe kažu da je memorandum još jedan znak da je EU stavila plinsku industriju na prvo mjesto.

“Sporazum će napraviti malo toga kada je riječ o smanjenju ovisnosti od ruskog plina u kratkom roku”, kaže Kieninger. “U isto vrijeme će zaustaviti razvoj stvarnih rješenja.”

Izvor: Al Jazeera