Više od 1.000 ratnih ruševina prijeti Mostarcima

Grad Mostar priznaje da nema novca za obnovu ruševina, traži se pomoć viših nivoa, a od njih stiže istovjetan odgovor – novca za obnavljanje ruševnih zgrada više nema.

Stotine stanovnika Mostara još čekaju na povratak u svoje nekadašnje domove (Al Jazeera)

Mostar, najveći grad u Hercegovini, i danas, više od dvije i po decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, suočava se s problemom velikog broja ruševnih objekata, zaostalih iz ratnog perioda.

Prije više od mjesec dana je obrušavanjem zida jedne od brojnih ruševina poginuo čovjek. Slična tragedija desila se i nekoliko godina ranije.

Trebalo je Gradskom vijeću više od mjesec dana nakon novog tragičnog događaja da počne konkretnu raspravu o ruševinama u Mostaru.

Damir Knezović iz Odbora za urbanizam i građenje pri Gradskom vijeću Mostara smatra da bi prioritet trebali biti objekti u centralnom dijelu grada.

„U Mostaru ima oko 1.300 ruševnih objekata. Godine 1995. ti objekti su klasificirani od 30 do 100 procenata oštećenosti. No, vrijeme je učinilo svoje i danas su i oni objekti koji su imali niži stepen oštećenosti skoro potpuno uništeni. Ovdje je riječ o velikom broju objekata i trebat će značajna novčana sredstva… Treba pronaći sredstva u gradskom proračunu ili na višim nivoima vlasti za ruševine u urbanom dijelu Mostara, kako ne bi došlo do urušavanja, a što bi moglo rezultirati ozljeđivanjem naših sugrađana“, kaže Knezović.

Damir Knezović iz Odbora za urbanizam i građenje pri Gradskom vijeću Mostara smatra da bi prioritet trebali biti objekti u centralnom dijelu grada (Al Jazeera)

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić ističe da je kontaktirana većina vlasnika ruševnih objekata.

„Ideja je da očistimo centar grada od ratnih ruševina. Najizazovnije će biti riješiti imovinske odnose. Mi kao Grad ne možemo popraviti te objekte. Zakon o gradnji je vrlo jasan i šta nas čeka ako to srušimo na svoju ruku. Međutim, hrabro smo krenuli. Ljude smo kontaktirali i na moje oduševljenje, većina njih je spremna, na ovaj ili onaj način, da se ti lokaliteti očiste, a da Grad njih obešteti“.

Čekanje na povratak u svoje stanove

Stotine stanovnika Mostara još čekaju na povratak u svoje nekadašnje domove. Među njima je i Enisa Bašić.

„Ovo je moj grad, grad svih nas. Morali su sistemski riješiti problem ruševina. Prosto je nevjerovatno da je toliko godina prošlo, a ruševine su na svakom koraku. Mi čekamo i rješenje za zgradu u kojoj smo živjeli, a koja je stradala još 1992. Od tada smo raseljeni u vlastitom gradu“, kaže Bašić, koja se za svoja i prava svojih sugrađana bori kroz Udruženje raseljenih građana Mostara, čija je predsjednica.

I Suada Kajtaz već 27 godina čeka povratak u svoj stan koji se nalazio u jednoj od sada ruševnih zgrada.

„Nije mi jasno! Toliko novca sa svih nivoa je pristizalo u gradsku kasu. Mi smo se morali odavno vratiti u svoje stanove. No, evo, još čekamo. Sve nas je manje, jer vrijeme neumitno protiče. Iz mog ulaza, od nekadašnjih 20 porodica, samo su članovi četiri porodice tu. Novi gradonačelnik, za razliku od njegovog prethodnika, konkretno radi. To nas ohrabruje. Ali, mi nemamo još 15-20 godina na raspolaganju“.

Grad Mostar priznaje da nema novca za obnovu ruševina (Al Jazeera)

Marin Bago iz mreže „Naše društvo“ kaže da Gradska uprava ima pravo ukloniti sve ono što ugrožava sigurnost stanovnika.

„Zna se vlasnička struktura svih tih ruševnih objekata. Odavno se moralo reagirati i ili obnoviti ili ukloniti takve objekte. Iza svega stoji politika. Na ovaj način smo osuđeni da smo stalno u poziciji ratnih sjećanja. Od takve priče profitira samo mali broj ljudi, a mi smo svi njihovi taoci“, navodi Bago.

Sada već davne 2008. godine, tadašnji gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić javno je tvrdio kako je novac za obnovu svih zgrada osiguran.

„Radi se o velikom novcu i građani mogu odahnuti kada je u pitanju rekonstrukcija kolektivnih stambenih objekata u gradu Mostaru, jer ovim činom su praktično sva sredstva osigurana“, izjavljivao je tada gradonačelnik Bešlić. Ipak, ruševine su i danas tu.

Grad Mostar, dakle, priznaje da nema novca za obnovu ruševina. Traže pomoć viših nivoa. A tu, iz resornih ministarstava i institucija s nivoa Hercegovačko-neretvanskog kantona, Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine, stiže istovjetan odgovor. Novca za ulaganje u obnavljanje ruševnih zgrada u Mostaru više nema. I dodaju: „Odgovornost je na Gradskoj upravi Mostara i Gradskom vijeću“. Predlažu i da Grad organizuje donatorsku konferenciju i aplicira na pretpristupne fondove Evropske unije.

Izvor: Al Jazeera