Književnost

Stefan Simić: Balkanu su potrebni ljudi koji će spajati, a ne dijeliti društvo
Književnik i sociolog Stefan Simić nedavno je na Facebooku napisao strastven tekst posvećen pobjedi košarkaške reprezentacije BiH, izazvavši ogroman broj pozitivnih reakcija.
Published On 19 Sep 2022
Predrag Finci: Kad si u emigraciji važno je pitanje – čije vijesti pratiš
Filozof, pisac i umjetnik govori o emigrantskim iskustvima i migracijama danas, životu i sjećanju, samoći kao emotivnom stanju ma gdje se nalazili.
Published On 06 Sep 2022
‘Bajkologija’ – mjesto ponovnog susreta djece i knjige
Polazeći od pretpostavke da knjižare predstavljaju važan aspekt u njegovanju čitalačke kulture, osnovni cilj otvaranja ‘Bajkologije’ je podizanje svijesti o važnosti rane pismenosti i kulture čitanja.
Published On 16 Aug 2022
BLOG,
Kaplanovi razgovori s Vešovićem: U vječnoj potrazi za savršenom riječi
Nije to tek knjiga razgovora jednog velikog i starijeg pjesnika s onim mlađim, nego vrlo lucidan i ravnopravan razgovor dvojice pisaca koji pripadaju istim svjetovima, piše autorica.
blog by Gloria Lujanović
Published On 15 Aug 2022

Pisac Salman Rushdie skinut je s respiratora i govori dok se oporavlja od uboda nožem u Sjedinjenim Američkim Državama.

Priznati i kontroverzni britanski pisac Salman Rushdie je priključen na respirator, nakon što je izboden na književnom događaju u saveznoj državi New York.

Dijana Tiganj govori o obrazovnom sistemu u Crnoj Gori, različitim interpretacijama historijskih i književnih ličnosti te o posebnosti Bihora kroz djela Ćamila Sijarića.

UNESCO je bio ‘impresioniran’ naglaskom koji Strasbourg stavlja na knjigu kao sredstvo suočavanja sa izazovima socijalne kohezije i klimatskih promjena.

Bošnjaci i Hrvati u Stocu i okolini žive paralelnim životima koji se, uglavnom, ne dotiču; i jedni i drugi žrtve su politika koje opstaju na vlasti zahvaljujući upravo podjelama, ukazuje Almin Kaplan.

Od Ukrajinaca sam čuo tezu, koja mi se čini ispravnom – kada bi Srbija samo godinu dana bila direktni susjed Rusiji, Srbi bi bolje razumjeli ovo u čemu Ukrajinci sada žive, kaže Arsenijević.

Na jedanaestom po redu festivalu, u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu bit će izvedene predstave bazirane na Krležinim djelima te popratni program u čast slavnog hrvatskog književnika.

Pod jednim krovom porodica Lazić čuva stotine hiljada knjiga, putopisa i ovekovječenih putovanja, ali i brine o legatima koji vrijednosti prošlosti i kulture čuvaju od nakaradne sadašnjosti.

Riječ je o 300-tinjak tvrdo ukoričenih stranica priča o Hajduku i njegovoj historiji – od osnivanja kluba, preko najvećih legendi i mitskih utakmica pa do današnjih dana.

U fokusu festivala će biti pitanja koja se odnose na način na koji književnost djeluje uslijed društvenog haosa i krize kao stanja opsade života nad umjetnošću.