Njemačka je nedavno ponovno uvela privremene kontrole na granicama.
Stranka osnovana u januaru protivi se NATO-u i ima antiimigrantsku populističku retoriku, a istovremeno promoviše ljevičarsku ekonomiju.
Njemački kancelar Olaf Scholz se i dalje suočava s pitanjima treba li nastaviti voditi stranku na saveznim parlamentarnim izborima u septembru 2025.
Prema prvim rezultatima, SPD je u Brandenburgu biralo 31,2 posto birača, a AfD podržava 29,2 posto.
AfD je postala prva krajnje desna stranka nakon Drugog svjetskog rata koja je pobijedila na izborima u nekoj pokrajini, 1. septembra u Tiringiji i zamalo u Saskoj.
Ovo nije prvi put da se ova država fokusira na demoniziranje rasizirane grupe i okrivljavanje iste za svoje krize.
Njemačke vlasti mijenjaju svoj stav o migraciji usred uspjeha krajnje desnice i predstojećih izbora.
Njemački javni servis ARD objavio je kako je svih 28 počinitelja nakon dolaska u Kabul prije sedmicu dana isprva smješteno u pritvor, ali su nakon nekoliko dana svi pušteni.
Ankete javnog mnijenja su pokazale da je trećina birača svake pokrajine potvrdila da najveću dilemu predstavlja imigracijska politika i politika azila.
Scholzova Socijaldemokratska partija i vladajuća ‘semafor’ koalicija sastavljena od liberala i Zelenih pretrpjeli su novi izborni udarac na istoku zemlje.
Uspjeh desničarske Alternative za Njemačku na pokrajinskim izborima u Tiringiji i Saksoniji, po mišljenju mnogih analitičara, veliki je udarac za kancelara Olafa Scholza i njegovu semafor-koaliciju
Desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je uspjeh, dok stranke savezne vlade djelimično nisu uspjele preći izborni prag.
Stranke njemačke vladajuće koalicije očekuje politički debakl na pokrajinskim izborima u Saksoniji, Tiringiji i Brandenburgu.
Glavna tema ovih izbora na istoku Njemačke bila je politika prema migraciji tj. njeno ograničenje.
