Gotovo polovina anketiranih Nijemaca podržava zabranu AfD-a

Gotovo polovina Nijemaca podržava zabranu krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) nakon što ju je nacionalna obavještajna agencija označila kao “ekstremističku” grupu, pokazuju rezultati nedavne ankete na koju se poziva Anadolija.

Anketa, koju je proveo institut za ankete Insa za Bild am Sonntag, između 2. i 3. maja, pokazala je da 48 posto ispitanika podržava zabranu AfD-a, 37 posto ispitanih protivi se zabrani, a 15 posto ispitnih je neodlučno.

Pokazala je i da 61 posto Nijemaca smatra AfD “desničarskom ekstremističkom” strankom. Za 79 posto ispitanika, procjena obavještajne agencije nije promijenila njihovu postojeću percepciju stranke. Blizu deset posto je reklo da su promijenili stav o stranci nakon upozorenja obavještajne agencije.

Nova klasifikacija omogućava pojačan nadzor

Savezni ured za zaštitu ustava (BfV), njemačka obavještajna agencija, u petak je nakon trogodišnje istrage klasifikovao AfD kao “dokazanu ekstremističku grupu”. Istraga BfV-a zaključila je da AfD slijedi krajnje desničarsku nacionalističku i ekstremističku agendu koja potkopava njemački demokratski ustavni poredak.

Agencija je naglasila da je “pretežno razumijevanje ljudi na osnovu etničke pripadnosti i porijekla” AfD-a nespojivo s njemačkim demokratskim principima. BfV je, također, optužio AfD da nastoji isključiti određene grupe stanovništva, posebno one s migrantskom pozadinom iz muslimanskih zemalja, iz ravnopravnog učešća u društvu.

AfD, poznat po svom antiimigracijskom stavu, prvobitno je stavljen pod preliminarno posmatranje 2019. godine. Kasnije je 2021. godine klasificiran kao “sumnjiva ekstremistička grupa”, što su potvrdili i njemački sudovi.

Nedavna odluka BfV-a proširuje klasifikaciju “dokazane ekstremističke”, koja se ranije primjenjivala na regionalne ogranke AfD-a u Tiringiji, Saksoniji i Saksoniji-Anhalt, na cijelu stranku. Ova nova klasifikacija omogućava pojačan nadzor nad strankom.

Dvoje lidera AfD-a Alice Weidel i Tino Chrupalla osudili su odluku BfV-a, nazvavši je “teškim udarcem njemačkoj demokratiji” i obećavajući pravnu borbu. “AfD će nastaviti pravno se braniti od ovih kleveta koje ugrožavaju demokratiju”, naveli su u zajedničkom saopštenju.

Rastuća zabrinutost zbog desničarskog ekstremizma

Odluka BfV-a poklapa se s rastućom zabrinutošću zbog desničarskog ekstremizma u Njemačkoj i rastuće popularnosti AfD-a. Nedavne ankete pokazuju da je stranka dostigla rekordnih 26 posto podrške, što je pozicionira kao vodeću stranku u Njemačkoj.

AfD je izgradio bazu podrške kroz kampanje protiv migracija i podsticanjem straha od muslimana i imigranata. Stranka je, također, iskoristila rastuću frustraciju i nezadovoljstvo tradicionalnim političkim strankama i zabrinutost zbog ekonomskog pada.

Usred intenzivirane debate o zabrani AfD-a, političke stranke postupaju oprezno. Odlazeći njemački kancelar Olaf Scholz je pozvao na suzbijanje žurbe sa zabranom krajnje desničarske stranke AfD, ističući da Ustavni sud održava stroge standarde za slučajeve zabrane stranaka.

Naglasio je da bi svaka peticija zahtijevala temeljitu pripremu, s obzirom na prethodne presude suda u sličnim pitanjima.

Neuspješni pokušaji zabrane

U prošlosti nije uspjelo nekoliko pokušaja zabrane krajnje desničarskih stranaka u Njemačkoj zbog pravnih kontroverzi, nedovoljnih dokaza ili grešaka u pripremi slučaja.

Savezni ustavni sud je 2003. godine odbacio zahtjev za zabranu krajnje desničarske stranke NPD jer se ispostavilo da su nekoliko stranačkih zvaničnika pozvanih kao svjedoci bili doušnici domaće obavještajne agencije.

Drugi pokušaj zabrane NPD-a nije uspio 2017. godine kada su savezne sudije utvrdile da stranka nema sposobnost da provede svoju antiustavnu i antidemokratsku agendu.