Hrvatski novinari ogorčeni: Vlada priprema ‘smrt medija i kraj novinarstva’

Vladin prijedlog nezapamćeno je državno uplitanje u novinarske slobode, narušavanje ionako krhke podjele između nakladnika, urednika i novinara, stoji u saopćenju HND-a.

Stav HND-a, koji je radni nacrt Zakona o medijima otpisao kao 'u cijelosti neprihvatljiv', podržali su i glavni urednici svih najutjecajnijih hrvatskih medija (Pixsell)

To ni usred rata nije pokušao čak ni autoritarni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman: razinu državne kontrole nad medijima kakvu predviđa radni nacrt Zakona o medijima, koji je početkom srpnja izradila Vlada Andreja Plenkovića, hrvatski su novinari nazvali “smrću medija i krajem novinarstva” te “nezapamćenim državnim uplitanjem u novinarske slobode”.

“Vladin prijedlog nezapamćeno je državno uplitanje u novinarske slobode, narušavanje ionako krhke podjele između nakladnika, urednika i novinara, pokušaj uplitanja u samoregulaciju i slobodno udruživanje profesionalnih novinarki i novinara i arbitrarnog davanja prava na profesionalno bavljenje novinarstvom te izravni državni udar na pozitivna pravila koja definiraju novinarstvo u demokratskim državama više od stotinu godina”, objavilo je Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u povodu radnog nacrta Zakona o medijima, koji su ovih dana objavili hrvatski mediji. HND, štoviše, tvrdi da vladin prijedlog “ugrožava sve demokratske procese u društvu koje novinarstvo smatra važnom polugom u korekciji državne i privatne moći”.

Stav HND-a, koji je radni nacrt Zakona o medijima otpisao kao “u cijelosti neprihvatljiv”, podržali su i glavni urednici svih najutjecajnijih hrvatskih medija. Riječ je, naime, o prijedlogu koji potkopava same temelje novinarske profesije: bude li usvojen, primjerice, novinar će nadređenima morati otkriti izvor svojih informacija, što je ideja koja ruši sam smisao novinarskog posla: tko zna išta o medijima, jasno mu je da uistinu objektivni i neovisni mediji najviše poštuju novinare sposobne da doznaju informacije do kojih je najteže doći, pri čemu se podrazumijeva da novinar ne otkriva izvor svojih informacija, jer je zaštita izvora uvjet da novinar informacije uopće dozna.

Kritičko pismo HND-a

Nakon što je dokument procurio u medije, HND je održao konferenciju za novinare, a Ministarstvu kulture i medija, koje je autor spornoga radnog nacrta, uputio je opširno kritičko pismo, upozorivši kako bi usvajanje tog “neprihvatljivog” dokumenta ”značajno unazadilo medijske slobode te položaj novinara i novinarstva u Hrvatskoj”.

Vidljivo je to već na prvi pogled: jedna od odredbi koje je predložilo Ministarstvo glasila bi, na primjer, kako “nije dopušteno u medijima umanjivati povjerenje javnosti u ulogu sudova u demokratskom društvu“.

Osim zapanjujućeg prijedloga da novinar mora otkriti izvore svojih informacija, ili ovog da novinarima “nije dopušteno umanjivati povjerenje u ulogu sudova”, HND se usprotivio i drugim odredbama koje predviđa vladin radni nacrt. Jedna je od njih takozvani “upisnik novinara i fotoreportera”, kojim vlada kani izdavati licence za novinarski i fotoreporterski rad. Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko taj je prijedlog ironizirao primjerom Drage Hedla, uglednoga novinarskog veterana i jednoga od najuglednijih i najuskusnijih hrvatskih novinara, koji je u posljednjih četrdesetak godina otkrio neke od najvećih afera u hrvatskom društvu, od ratnih zločina do korupcije.

“Zamislite”, rekao je Zovko, “da Hedl preda zahtjev za licencom nekakvom Vijeću stručnjaka, a ovi mu kažu: ‘Nisi primljen!’ Pa pobogu!? Da vidim tog stručnjaka koji će Hedlu reći da ne može biti novinar! O takvom bi ‘stručnjaku’ trebalo snimiti film”, kazao je Zovko.

Šalu na stranu: HND smatra kako je odredba o novinarskim licencama “pokušaj uspostave državne kontrole nad profesionalnim novinarima i novinarkama, koji bi morali ostati neovisni o svim centrima moći”. Jer, znači li ona, pitaju u HND-u, “da profesionalni novinar neće moći biti netko tko nije završio studij novinarstva? Podsjećamo da neki od najistaknutijih novinara u Hrvatskoj nisu završili studij novinarstva. Tko će određivati kvalitetu nečijeg rada pa u skladu s tim procjenjivati je li netko adekvatan za primanje u navedeni upisnik?” Taj bi posao, naime, vlada prepustila takozvanom Vijeću medijskih stručnjaka, novome tijelu koje predviđa sporni prijedlog, u kojemu bi, od pet članova – samo jedan bio predstavnik novinarske struke.

Goleme ovlasti

To bi Vijeće dobilo goleme ovlasti, poput dodjeljivanja licenci, novčanih potpora medijima ili ocjenjivanja javne vrijednosti pojedinih medija, dok bi istodobno iz njega praktički bili – izbačeni novinari. U njemu bi upozorava HND, “dominirali privatni profitni entiteti, poput najvećih nakladnika tiskanih i elektroničkih medija ili privatnih fakulteta”, koji bi dobili čak četiri od pet mjesta, dok bi novinari i medijski stručnjaci dobili samo jedno mjesto. Pritom, i o tom jednom članu dogovarale bi se takozvane “reprezentativne novinarske udruge”, pri čemu nije jasno što bi to trebalo značiti, u zemlji koja ima samo jednu relevantnu novinarsku udrugu – HND; dok su ostale, ako ih uopće ima, prirepci ekstremne desnice: treba se samo sjetiti svojedobnog osnivanja radikalno desničarske novinarske udruge “Hrvatski novinari i publicisti” (HNIP), koja, na svu sreću, nije zaživjela, ali bi je Zakon o medijima, kakav predviđa vlada, zasigurno podigao iz mrtvih.

Vijeće medijskih stručnjaka, dakle, “pokušaj je države da se uplete u medijsku samoregulaciju”. “HND podsjeća da već desetljećima postoji Kodeks časti hrvatskih novinara, usklađen s međunarodnim profesionalnim načelima, koji je temeljni dokument, smjerokaz za novinarsku profesiju, dok vidimo da Ministarstvo u pripremi prijedloga zakona potpuno ignorira tu činjenicu. Ovim bi prijedlogom Vijeće zauzelo ulogu samoregulatora koji bi nametao medijske statute i time rušilo temelje uredničke i novinarske autonomije”, stav je HND-a.

“Legalizacijom cenzure” HND smatra još jedan prijedlog iz nacrta zakona: onaj koji nakladniku daje pravo da “svojevoljno i bez ikakva obrazloženja” ne objavi novinarski prilog. “Tu odredbu tumačimo kao uvođenje izravne cenzure i nezapamćeno zakonsko omogućavanje uplitanja nakladnika u uredničku neovisnost i novinarske slobode”, smatraju u HND-u, i dodaju kako bi ta odredba značila “da vlasnici medija postaju urednici na koje ni novinari nemaju nikakva utjecaja”. Ako se ima na umu isprepletenost utjecaja vlasti s nakladnicima, odnosno lasnicima pojedinih utjecajnih medija u Hrvatskoj, može se pretpostaviti kakav bi to razorni učinak imalo na preostalu neovisnost hrvatskih medija. “Nešto što je desetljećima postojalo kao akutni problem u hrvatskom, pa i svjetskom novinarstvu – da nakladnici zbog političkih ili privatno-poslovnih razloga utječu na urednike s ciljem da preko njih cenzuriraju novinare koje zapošljavaju – sada je Republika Hrvatska odlučila riješiti tako da ozakoni cenzuru”, zaključili su u strukovnoj udruzi hrvatskih novinara.

Važno je imati na umu kontekst u kojemu vlada premijera Andreja Plenkovića predlaže sporni zakon: u posljednje dvije, tri godine, Plenkovićeva je vlada ostala bez cijelog niza ministara, od kojih su mnogi prilično vrijeme proveli iza rešetaka, ili čekaju suđenja, a sve se to dogodilo zbog otkrića hrvatskih medija. Plenković je zbog toga već dugo očigledno nervozan, pa je u veljači ove godine čak bio najavio izmjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku “da se ne događa”, kako je rekao, “da informacije iz spisa izlaze van i čine političke probleme, jer će to biti kazneno djelo”. Ta Plenkovićeva najava u javnosti je dakako ismijana, ali sada je očito kako HDZ-ov premijer, u godini koja prethodi izbornoj, nije odustao od nakane da medije “pritegne” onako kako to nije činio ni njegov poznatiji prethodnik Franjo Tuđman, poznati mrzitelj medija i slobode govora.

Zaobiđena novinarska struka

Namjere vladajućih postaju još jasnije ako se zna da je Vlada u izradi nacrta potpuno zaobišla novinarsku struku, premda je njezine predstavnike 2021. pozvala u radnu skupinu za izradu zakona. Nakon što su predstavnici HND-a i Sindikata novinara Hrvatske u prosincu 2021. Ministarstvu kulture i medija poslali svoje komentare za prijedlog novog zakona, Vlada je duže od godine šutjela, da bi potom, u veljači ove godine, predstavnike struke izvijestila kako se, zbog rada na Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), obustavlja pisanje novoga Zakona o medijima. Od tada do 5. srpnja ove godine, kada je Ministarstvo kulture i medija dostavilo radni nacrt Zakona, predstavnici hrvatskih novinara nisu znali da je Ministarstvo, njima iza leđa, nastavilo pisati nacrt zakona.

“Ministarstvo je ignoriralo struku. To je krajnje nekorektan i uvredljiv potez”, komentirao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.

Usprkos takvom ponašanju Vlade, predstavnici hrvatskih novinara ne kane napustiti zakonodavni proces, jer to je vjerojatno ono što vlada i priželjkuje.

“Nećemo tek tako dignuti ruke. Ovo je važan zakon, koji će odrediti položaj novinarstva u Hrvatskoj za sljedećih dvadeset godina. Ako prođe samo jedna od njegovih skandaloznih odredbi, poput obveze otkrivanja novinarskih izvora ili prava nakladnika da odbije tekst, na tom će zakonu Hrvatskoj moći pozavidjeti i Viktor Orban i Aleksandar Vučić”, kazao je Zovko. “Zato pozivam sve hrvatske novinare da nađemo zajednički interes i suprotstavimo se zajedno. Bude li vlada tvrdoglavo inzistirala, obavijestit ćemo sve domaće, europske i svjetske institucije. Ne nastupimo li zajedno, crno nam se piše – a vlada na to i računa, po sistemu ‘zavadi pa vladaj'”, pozvao je predsjednik HND-a.

Pritom, novinari u regiji trebaju biti svjesni da hrvatski novinari sada biju i njihovu bitku: jer pokušajte samo zamisliti kakve bi medijske zakone mogle donijeti vlasti u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i drugdje, ako u Hrvatskoj, članici EU, prođe medijski zakon koji će ionako ugroženoj novinarskoj neovisnosti namaknuti, ni manje ni više, nego režimsku omču oko vrata.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera