Rasni obračun mijenja mišljenje američke javnosti o Palestini

Američko društvo, u kojem je sve jači rasni naboj, brzo mijenja način na koji vidi Palestinu, piše autor mišljenja.

Ljudi protestuju protiv izraelskog nasilja nad Palestincima na skupu kod Washingtonovog spomenika u Washingtonu 15. maja 2021. (Reuters)
Ljudi protestuju protiv izraelskog nasilja nad Palestincima na skupu kod Washingtonovog spomenika u Washingtonu 15. maja 2021. (Reuters)

Još od 1960-ih se u SAD-u nije osjećao ovoliki rasni naboj kao danas. Uspon pokreta Životi crnaca su važni (BLM) tjera Amerikance da se suoče sa stoljećima sistematskog državnog ugnjetavanja Afroamerikanaca. Kao rezultat, mlađi Amerikanci više ne vjeruju u mit da njihovo društvo nije rasističko.

Kao pokret za građanska prava od prije pet decenija, BLM je skrenuo pažnju na zajedničke uzroke sistematskog ugnjetavanja crnaca, kao i Latinoamerikanaca, američkih starosjedilaca i muslimana. Ovaj trenutak rasnog obračuna također obuhvata narod koji je konzistentno demoniziran u američkim medijima, politici i udžbenicima: Palestince.

Mladi i progresivci, koji su sada izloženi glasovima i iskustvima Palestinaca preko društvenih mreža, više ne prihvataju nekritički bezuslovnu podršku političara Izraelu. Jasno im je da izraelsko-palestinski „sukob“ nije samo komplikovan, već je asimetričan i rasistički. Progresivci vide paralele između vlastite kritike američke doseljeničko-kolonijalne prošlosti i izraelskog ugnjetavanja Palestinaca.

Doprinos dehumanizaciji Palestinaca

Kroz građansko novinarstvo Palestinaca na terenu, Amerikanci su prisiljeni da se obračunaju sa stvarnošću da američka vojna pomoć Izraelu doprinosi sistematskoj dehumanizaciji Palestinaca, baš kao što militarizacija i nekažnjivost doprinose ugnjetavanju Afroamerikanaca u SAD-u.

Stoga, trenutni odgovor na izraelsko prisilno istjerivanje Palestinaca iz njihovih domova u okupiranom Istočnom Jerusalemu i bombardovanja civila u Gazi uočljivim čine postepenu promjenu mišljenja američke javnosti.

Ankete provedene između 2001. i 2011. dosljedno su pokazivale snažnu podršku javnosti za Izrael: Gallup je otkrio da više od 50 posto Amerikanaca osjeća naklonost prema Izraelu dok je manje od 20 posto pokazalo naklonost prema Palestincima. Kada je uzeta u obzir stranačka pripadnost, među republikancima je naklonost prema Izraelu narasla na gotovo 80 posto u poređenju sa blizu 60 posto među demokratama; svega sedam posto republikanaca i 24 posto demokrata izrazilo je naklonost prema Palestincima.

Ali od januara 2018., prema anketi istraživačkog centra Pew, naklonost prema Palestincima i Izraelcima među demokratama počela se izjednačavati na približno 25 posto. U međuvremenu je naklonost republikanskih glasača za Izrael ostala visoka, 79 posto. Ove brojke su signalizirale sve veći jaz po partijskoj liniji u američkim pogledima na ljudska prava Palestinaca.

Ovakav tajming nije slučajan. U 2018. je Trump bio predsjednik godinu dana, tokom koje su Amerikanci svjedočili uznemiravajućem odomaćenju ultradesničarskih stavova. Do tada je sve više ubistava nenaoružanih Afroamerikanaca od strane policije zabilježeno na videosnimcima, razotkrivajući stare rasističke stereotipe da su Afroamerikanci opasni, nasilni i agresori.

Kritike američke podrške

U međuvremenu je Trumpova zabrana ulaska muslimanima, razdvajanje centralnoameričkih izbjegličkih porodica na granici i besramna ksenofobična retorika udahnula život u progresivni, antirasistički pokret koji više nije bio spreman da prihvati mainstream demokratski rasno neutralni pogled na domaću politiku.

Ovo je dovelo do „plavog talasa“ progresivnih kandidata izabranih u Kongres na tzv. mid-term izborima 2018. Ovi novi članovi američkog zakonodavstva imali su jasan nalog od svojih različitih birača: budite glas potlačenih i razmontirajte rasističke sistem umjesto da ih se samo ovlaš dotaknete.

Prisutan je i sve veći pritisak birača da se ne dozvoli Izraelu da se izvuče sa svojim zločinima protiv Palestinaca. U martovskoj anketi, nekih 34 posto svih ispitanika i 53 posto ispitanika koji se izjašnjavaju kao demokrate izrazilo je želju da američka vlada izvrši pritisak na Izrael kako bi on pristao na kompromise u vezi Palestine – porast u odnosu na 25 i 30 posto u ove dvije kategorije 2018.

Ovi rastući stavovi unutar američkog biračkog tijela nagnali su progresivne članove Kongresa da glasno kritikuju bezuslovnu američku podršku Izraelu usred najnovije eskalacije nasilja i da osude izraelsku vojsku jer ubija civile i koristi neproporcionalnu silu u Gazi.

Trinaestog maja je zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez kritikovala predsjednika Joea Bidena u svom govoru u Kongresu, otvoreno rekavši „predsejdnik i mnoge druge ličnosti su ove sedmice kazali da Izrael ima pravo na samoodbranu. To je sentiment koji odjekuje širom ovog tijela. Ali imaju li Palestinci pravo da prežive? Vjerujemo li mi u to? I ako je tako, i mi smo za to odgovorni također.“

Zastupnica Rashida Tlaib, prva Amerikanka palestinskog porijekla izabrana u Kongres, osudila je očiti nemar američke vlade spram palestinskih života. Pitala je kolege u Kongresu, „koliko Palestinaca mora umrijeti da bi njihovi životi postali bitni“, i izjavila je da je „sloboda Palestinaca povezana za borbom protiv ugnjetavanja u cijelom svijetu.“

‘Nijedan dolar za ubijanje palestinske djece’

Tlaib je artikulisala sentiment koji ima sve veći broj mladih, progresivnih Amerikanaca svih rasa i religija kada je kazala „moramo bez oklijevanja zahtijevati da naša država prizna kako je bezuslovna podrška Izraelu omogućila brisanje palestinskih života”.

U isto vrijeme sa ovim izjavama, 21 član Kongresa kosponzorira prijedlog zakona „Odbrana ljudskih prava palestinske djece i porodica koje žive pod izraelskom vojnom okupacijom“. Ovaj prijedlog zakona bi nametnuo veći nadzor i restrikcije u načinu na koji Izrael može koristiti američku pomoć. Jedna od vodećih kosponzora Betty McCollum sažeto je objasnila cilj iza ovog prijedloga zakona, „Niti jedan dolar više američke vojne pomoći ne može biti iskorišten da razara palestinske domove, pripaja palestinsku zemlju i muči ili ubija palestinsku djecu”.

Takva retorika izabranih američkih predstavnika bila je nezamisliva prije svega pet godina. Zaista je stajanje u odbranu palestinskih prava često pogrešno izjednačavano sa antisemitizmom. Iako ovaj pritisak još postoji, promjena stavova o rasi i rasnim odnosima imala je dubok utjecaj na stavove prema Palestini.

Antirasistički pokret 21. stoljeća uči Amerikance kako moćni manipulišu medijima, politikom i ekonomijom kako bi ugnjetavali cijele grupe ljudi, dok krive te iste ljude za njihove nevolje. Budući da se ove lekcije sve više primjenjuju na Palestinu, pitanje je kada će, a ne hoće li, američka vanjska politika konačno početi cijeniti palestinske živote.

 

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO