COVID-pasoš, jednačina s mnogo nepoznatih

Od dva zla izabrati manje je plemenito, ali time se niste odrekli zla. Kao što je i put do pakla, kaže se, popločan dobrim namjerama!

Brojni evropski građani pitaju se da li nove namete za građane koji žele na godišnji odmor izvan domovine plaćaju njihove vlade, zemlja domaćin stranih durista ili turistička zajednica u destinaciji u koju turista stiže? (EPA)
Brojni evropski građani pitaju se da li nove namete za građane koji žele na godišnji odmor izvan domovine plaćaju njihove vlade, zemlja domaćin stranih durista ili turistička zajednica u destinaciji u koju turista stiže? (EPA)

Kada je sredinom marta Evropska komisija predložila uvođenje kovid-pasoša kojeg je prvobitno administrativno nazvala digitalnom zelenom potvrdom, zakonodavna vlast u Briselu se založila za „slobodnije kretanje unutar Unije u vrijeme pandemije kako bi se spasila turistička sezona“. Tome je, međutim, zadala udarac ravnopravnosti i drugim vlastitim temeljnim vrijednostima poput šengenske slobode kretanja ljudi i jednakosti.

Najveća nepravda je nanesena građanima koji do sezone godišnjih odmora neće biti vakcinisani upravo zbog kolapsa evropskog programa vakcinacije i egoizma nacionalnih vlada zemalja članica EU, izazvanog domaćim potrebama za vakcinom. Blokirani bi ovog ljeta mogli biti i ‘antivakseri’, mlađe starosne skupine, a osobito mladi kao najpokretljivija kategorija stanovništva.

Uz sve ove i brojne druge posljedice „Potvrde EU za Covid-19“, što je od desetak dana konačni naziv ove putne isprave, Komisija je previdjela i faktor međuinstitucionalne pregovaračke ovisnosti (Komisija-Parlament-Vijeće EU, Evropsko vijeće), vlastitu proceduralnu tromost i već spomenuti egoizam zemalja članica EU. Egoizam, koji razara institucionalnu strukturu EU i neponovljivu ideju o zajedništvu.

‘Potvrda’ s bezbroj dilema

Kada je prije skoro dva mjeseca predlagala svoju zelenu digitalnu potvrdu, Evropska komisija je previdjela i mnoštvo operativno-tehničkih detalja među kojima su troškovi testiranja. Iako je od početka vakcinacija besplatna u svim članicama Unije, a testovi kako-gdje, u većini članica se sve do danas ne zna da li administrativno-tehničke troškove digitalne potvrde o putovanju plaćaju Komisija, vlade država članica ili građani? Ko snosi troškove namjenskog PCR testa za putovanja – vlada, građani koji bi odmor proveli izvan domovine ili zemlja domaćin?

U Hrvatskoj kao najmlađoj članici EU cijena PCR testa je od 500 do 750 kuna (oko 100 eura) odnosno oko 150 kuna (20 eura) za brzi antigenski test.

„Želimo li ovoga ljeta putovati bez restrikcija, trebat će nam potvrda EU-a. A kako ta potvrda ne bi dovela do nejednakosti i diskriminacije građana koji nisu cijepljeni, testiranje kao i cjepivo moraju biti besplatni za sve. U suprotnom, mnoge obitelji ovoga ljeta neće moći na godišnji odmor jer se radi o oko 600 eura dodatnog troška za četveročlanu obitelj koja bi iz Njemačke, primjerice, doputovala u Hrvatsku“, kategoričan je istarski zastupnik u Evropskom parlamentu Valter Flego.

I ostali hrvatski zastupnci u pisanoj zajedničkoj izjavi insistiraju na principu po kojem onaj „tko donosi odluku o uvođenju digitalne potvrde EU, mora voditi računa i o tome da je svim građanima u jednakoj mjeri omogućeno posjedovanje te putne

isprave imajući u vidu da cijepljenje nije obavezno, niti svi građani imaju istu priliku za cijepljenje“.

Ko šta plaća?

Brojni evropski građani koji planiraju turistička putovanja pitaju se po lokalnim medijima i turističkim agencijama da li nove namete za građane koji žele na godišnji odmor izvan domovine plaćaju njihove vlade, zemlja domaćin strani turistima ili turistička zajednica u destinaciji u koju turista stiže? Koja je jedinična cijena svega toga? Da li je za sve države-članice Unije cijena PCR i antigenskog testa ista ili je i to stvar slobodne procjene vladinih resora kao što je bilo do sada?

Dosadašnju praksu evropski parlamentarci smatraju „neodrživom politikom“ imajući u vidu da se radi o previsokim rashodima čak i za građane imućnijih država.

Uz sve navedeno, još uvijek se ne zna ni kada bi kovid-pasoš mogao biti spreman za distribuciju. Optimistična procjena Evropske komisije je da bi sve radnje trebale biti završene za nešto više od dvadesetak dana, do prvog juna. Međutim, skeptici u turističkim zemljama poput Hrvatske, Španije, Italije i Grčke sumnjaju da digitalne potvrde mogu biti spremne do 1. juna smatrajući da je već prekasno za ozbiljniju rehabilitaciju turizma kao važne ili presudne privredne grane, što turizam u nekim zemljama jeste.

Slučaj Milinka Bakića

U vrijeme kada je sve u vezi s covid-pasošom i ovogodišnjom turističkom sezonom stiglo na „pet do dvanaest“, nedavni skandalozni slučaj švedskog državljanina s bh. porijeklom i dvojnim putnim ispravama, Milinka Bakića, dospio je od Bosanske Dubice do Brisela.

Iz Geteborga u Švedskoj, Bakić je nedavno „uredno“ doputovao u zavičaj u Bosni radi sahrane preminulog člana porodice. Prije nekoliko dana se iz Dubice s bratom i sinovcem zaputio automobilom u susjednu Hrvatsku kako bi „pregledao stanje svoje nekretnine u istočnoj Istri“. Imali su, tvrdi, „uredne putne isprave“. Prvi (Milinko) je imao dokaz za obje doze vakcine, primljene u Švedskoj. Brat je imao potvrdu za prvu dozu vakcine, mladi sinovac je ‘antivakser'… Uredno su ušli u Hrvatsku (na prostor EU), obavili svoje poslove i nakon dva dana zaputili se u Bosnu. Usput ih je zadesio kvar na automobilu, pa su se na ulaznoj granici u BiH u mjestu Gradina, našli „s nekoliko sati ‘probijanja’ obećanog termina za povratak u roku 24 sata“.

Drakonsku kaznu za produženo zadržavanje na teritoriji Hrvatske (i EU) odmjerila im je granična policija: po osam hiljada kuna (oko 1150 eura) novčane kazne za svakog od trojice putnika, plus po 500 kuna (oko 70 eura) administrativne takse ‘po glavi’! Slučaj je pred pravnicima, proces će zasigurno trajati i duže od ovogodišnje turističke sezone, a hrvatska bruka je ‘pukla’ sve do sjedišta EU.

Evropski parlament rekao svoje

Rezolucijom Evropskog parlamenta „o dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti testiranja na Covid-19“, Parlament je zadnjeg dana aprila pozvao Komisiju i nacionalna tijela država članica „da u svrhu izbjegavanja diskriminacije osoba koje nisu vakcinisane, kao i zbog ekonomskih razloga, države članice osiguraju univerzalno, pristupačno, pravovremeno i besplatno testiranje svih građana koji po bilo kom osnovu žele putovati“. U suprotnom, navodi se u rezoluciji, dijelit ćemo se na građane prvog i drugog reda, a to je neprihvatljivo, smatraju evropski zastupnici.

Zahtijeva se i povećanje kapaciteta za testiranje, posebno u glavnim prometnim čvorištima i turističkim odredištima.

Parlamentarci smatraju da bi potvrda EU-a za sve vrste putovanja trebala biti na snazi najduže godinu dana umjesto „do kraja pandemije“ kako je tražila Komisija. „Potvrda nipošto ne smije biti preduslov putovanjima, već samo olakšica uz koju građani ne moraju po dolasku ili povratku u zemlju biti u karantinu ili samoizolaciji“.

Evropski zastupnici su odobrili i zakonski okvir kojim će se regulirati prekogranično kretanje državljana zemalja koje nisu u Evropskoj uniji.

Naredni korak je pregovaranje Parlamenta i Vijeća kako bi se postigao konačni dogovor prije početka turističke sezone. A da li će, kako, i kada sve to biti, na prespori evropski način – ispregovarano, vidjet će se.

Moža će neke od dilema biti otklonjene već ove subote na neformalnom samitu evropskih lidera u Portu na kojem su socijalna politika i pandemija bolesti Covid-19, glavne teme.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO