Izbori u Turskoj: Rezultat utječe i na budućnost EU

Izbori koji se održavaju u uzavreloj atmosferi i u svijetu se prate s posebnom pažnjom (EPA)
Izbori koji se održavaju u uzavreloj atmosferi i u svijetu se prate s posebnom pažnjom (EPA)

Piše: Muhamed Jusić

Kada su se u junu ove godine održavali parlamentarni izbori u Turskoj na kojima AKP nije uspjela osigurati većinu potrebnu za samostalno formiranje vlasti napisao sam kao je ova stranka desnog centra pod liderstvom Recep Tayyip Erdogana uspjela svake izbore napraviti historijskim za Tursku.

Svaki izbori na kojima je ova stranka pobjeđivala bili su veliki iskorak na unutrašnjem planu i pretvarali su se u referendum o velikim pitanjima unutrašnjeg političkog uređenja države.

Danas, kada se sa nestrpljenjem očekuju rezultati nedjeljnih vanrednih izbora, ishod glasanja neće u značajnoj mjeri utjecati samo na budućnost Turske nego i na budućnost regiona, ali i EU.

Turska je već neko vrijeme postala ozbiljan politički faktor u regionu ali su posljednja dešavanja u Siriji, Iraku, naročito nakon ruske intervencije i eskalacije izbjegličke krize u Evropi, Tursku učinili ključnim igračem u najaktuelnijim globalnim problemima.

Rješavanje svjetskih problema

Zato će od tih izbora ali i stabilnosti Turske zavisiti ishod nekih od najtežih pitanja s kojima se svijet danas suočava.

Od Turske će se nakon izbora očekivati da se angažuje u rješavanju sirijske krize, bilo kroz realizaciju svog plana o osnivanju sigurne zone u Turskoj ili učešće u dipomatskim naporima za iznalaženje političkog rješenja tamošnjeg konflikta.

Na čekanju je i tursko suočavanje s ISIL-om čija se opasnost nakon nedavnih terorističkih napada u Ankari i Surucu više ne može ignorisati.

Osim toga, nekoliko evropskih zvaničnika je izjavilo da bi se priliv izbjeglica na granicama EU mogao početi smanjivati nakon izbora kada će početi realizacija dogovora kojeg su postigli njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Erdogan.

Sve to je na čekanju dok se izbori ne završe. Naravno, sve te igre u kojima je Turska ključni igrač nisu bez opasnosti i po njih same i vrlo je upitno kako će se ti procesi odvijati ukoliko u Ankari ne bude funkcionalne vlasti i ukoliko se politička previranja nastave.

Izbori koji se održavaju u uzavreloj atmosferi i pod optužbama da vladajuća AKP koristi nedemokratske metode ušutkavanja opozicije i medija koji ih podržavaju se zato i u svijetu prate s posebnom pažnjom.

Što se tiče AKP partije za njih je cilj ostao isti kao i prošli put, odnosno ista meta isto odstojanje. Ponovo je cilj dosegnuti magičnu cifru od 276 mjesta u Parlamentu koji broj 550 mjesta kako bi mogli samostalno formirati vladu.

Idealno bi za AKP bilo kada bi mogli osigurati 330 mjesta koliko im je potrebno za izmjene ustava kako bi proveli Erdoganov plan o uvođenju predsjedničkog sistema. Sudeći po prvim istraživanjima javnog mnijenja ovo drugo je teško ostvarivo dok neke ankete sugerišu da bi prvi cilj možda mogao biti i dostižan.

Tako, prema pisanju agencija, istraživanje koje je od 12. do 17. oktobra provela agencija Gezici sugeriše da bi AKP mogla dobiti 41,3 posto glasova. Ponovljeno anketiranje građana provedeno od 24-25. oktobra pokazalo je da AKP ima podršku 43 posto birača.

Također, ispitivanje agencije Konde od  21. oktobra je pokazalo sličan trend dajući  AKP-u 40,9 posto glasova. Kako se dan izbora približava sve veći broj agencija koje se bave istraživanjem javnog mnijenja pokazuje trend jačanja podrške AKP-u.

Tako, ispitivanje agencije A&G provedeno 24-25. oktobra AKP-u daje čak 47,2 posto glasova, prema 40,8 posto u junu.

“Dok svi očekuju koaliciju, naš rezultat bio je iznenađenje. Ispitanici su kazali da žele jednostranačku vladu radi stabilnosti i ekonomije”, rekao je za Reuters predstavnik te agencije Adil Gur.

“Neće biti tijesna većina. AKP će dobiti zmeđu 285 i 290 zastupnika”- tvrdi on. 

“Na drugom mjestu po toj je anketi CHP s 25,3 posto glasova, prema 24,9 na prethodnim izborima. MHP dobiva 13,5 posto glasova, prema 16,2 u junu, a prokurdski HDP 12,2 posto glasova, prema 13,1 posto u junu, ali i više zastupničkih mjesta od MHP-a”, rekao je Gur.

Budućnost predsjednika

Pokažu li se ove procjene tačnim značit će to da se rizik koji je prihvatio predsjednik Turske kada nije pod svaki cijenu želio formirati koaliciju sa drugim strankama, iako su to neki u samoj AKP zagovarali, isplatio.

Bio je to veliki rizik i izbori u nedjelju će pokazati ne samo ispravnost takve odluke nego će vjerovatno odrediti i političku budućnost samog predsjednika.

Ulozi su bez sumnje veliki i to se vidi i po oštrini kampanje koja se vodi.

Dok je ekonomija bila ključno pitanje na prošlim izborima na ovim je, čini se, nacionalna sigurnost postala primarna briga glasača, naročito nakon eskalacije nasilja sa terorističkom organizacijom PKK i nekim njenim ograncima.

Strah od nestabilnosti koja bi se mogla nastaviti i u konačnici naškoditi ekonomiji je sada nadjačala sve druge strahove što bi moglo veliki broj glasača gurnuti ka AKP, ali i dodatno mobilisati njihovu bazu.

Osim toga, kao bitno pitanje koje će opredjeljivati turske glasače na izborima u nedjelju je i pitanje koalicionog kapaciteta. Opozicija je imala priliku da formira vladu i u tome nije uspjela.

Zato je jasno zašto sada među mnogim  glasačima koji su na prošlim izborima bili skeptični oko toga da se Erdoganu preko AKP-a daju još veće ovlasti ima sve veći broj onih koji bi igrali na sigurno i vratili se pod okrilje AKP i njihove politike stabilnosti prije svega pa i prije nekih drugih njihovih prava kakvo je sloboda izražavanja.

U nesigurnom okruženju kakvo je tursko nije teško ljude uvjeriti da se zarad sigurnosti odreknu drugih prava. Koliko je to dobro to je drugo pitanje.

Zasada niko u AKP ne želi da govori o planu B i šta ako „Erdogan ne uspije ni od druge“.

Oni su fokusirani na svoje „stogodišnje ciljeve“ čije ispunjavanje obećavaju građanima do te velike godišnjice formiranja moderne republike- 2023, a prema kojima bi Turska do tada trebala proizvoditi vlastiti avion, automobil, satelit, novi aerodrom, novi kanal, pretvoriti Istanbul u veliki finansijski centar svijeta i šta sve ne još.

Da bi sve to bilo moguće, tvrde u AKP, Turskoj je prije svega potrebna stabilnost i sigurnost a toga nema bez funkcionalne vlasti koju zbog slabog koalicionog kapaciteta opozicije samo oni mogu osigurati. Hoće li to biti dobitna strategija vidjećemo samo za nekoliko sati, a do tada svijet i region sa svojim problemima mogu samo čekati da Turci odluče.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

 



Povezane

U nedjelju turski glasači ponovno izlaze na izbore, s obzirom na to da nakon junskih nije bilo moguće formirati koalicijsku vladu. Čak i nakon pet mjeseci bombaških napada i obnovljenih borbi s Kurdima, ni na ovim izborima možda neće biti uvjerljivog pobjednika.  

Više iz rubrike Piše
POPULARNO