Copernicus: Juni je bio najtopliji u historiji mjerenja u zapadnoj Evropi

Prošli mjesec bio je treći najtopliji juni na planeti u historiji mjerenja, iza istog mjeseca 2024. i 2023, saopćila je u srijedu Služba Evropske unije za klimatske promjene Copernicus.

Zapadna Evropa doživjela je svoj najtopliji juni u historiji mjerenja, a veći dio regije zahvatio je “vrlo jak toplotni stres” – definiran uvjetima koji se osjećaju kao temperatura od 38 stepeni Celzijusa ili više, naveo je Copernicus, a prenosi Hina.

“U svijetu koji se zagrijava toplotni valovi vjerovatno će postati češći, intenzivniji i utjecati na više ljudi širom Evrope”, rekla je Samantha Burgess, strateška voditeljica programa Copernicus za klimu.

Istraživači iz evropskih zdravstvenih instituta izvijestili su 2023. da je čak 61.000 ljudi možda umrlo u sparnim toplotnim valovima u Evropi 2022, prema novom istraživanju, što sugerira da su napori zemalja u pripremi za toplinu fatalno nedovoljni.

Nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi, koji uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva znači da se prosječna temperatura planete vremenom povećala.

To povećanje baznih temperatura znači da, kada dođe toplotni val, temperature mogu porasti do još većih vrhunaca.

Rekordne temperature

Prethodni najtopliji juni na planeti bio je 2024, a drugi najtopliji bio je 2023, saopćila je Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S).

Sparni ekstremi bili su posebno izraženi u Evropi, koja se zagrijava nekoliko puta brže od globalnog prosjeka.

Milioni ljudi bili su izloženi visokom toplotnom stresu širom kontinenta dok su se prosječne dnevne temperature u zapadnoj Evropi penjale na nivoe rijetko viđene prije – i nikada tako rano ljeti, piše Afp.

Nekoliko zemalja zabilježilo je površinske temperature iznad 40 stepeni Celzijusa, s toplinom do 46 stepeni Celzijusa u Španiji i Portugalu, rekao je Copernicus.

Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u EU monitoru, rekla je da je utjecaj toplotnih valova u Evropi bio “izuzetan”, pojačan rekordnim temperaturama površine mora u zapadnom Mediteranu – koje su dosegle rekordni dnevni maksimum u junu.

Dva toplotna vala – od 17. do 22. juna, a zatim ponovno od 30. juna do 2. jula – povezana su s toplotnim kupolama koje su zadržavale topli zrak nad pogođenim regijama, produžujući zagušljivo vrijeme te pogoršavajući uvjete zagađenja i šumskih požara.

Portugal, Španija, Francuska, Italija i veći dio Balkana zabilježili su neke od najviših “osjećaja topline”, pokazatelja koji mjere utjecaj na ljudsko tijelo uzimajući u obzir faktore poput vlažnosti i temperature.

Maksimalne vrijednosti tog pokazatelja dosegnule su sjeverno od Lisabona 48 stepeni Celzijusa, oko sedam stepeni Celzijusa iznad prosjeka i povezane su s “ekstremnim toplotnim stresom”, rekao je Copernicus.

Zagrijavanje mora

Temperature površine mora širom zapadnog Mediterana bile su “izuzetno visoke” u mjesecu, oko pet stepeni Celzijusa iznad prosjeka u nekim područjima, s temperaturama koje su 30. juna porasle na rekordnih 27 stepeni Celzijusa.

Više temperature vode smanjile su noćno hlađenje zraka uz obale, doprinijele većoj vlažnosti i naštetile morskom životu, rekao je Copernicus.

Analiza AFP-a temeljena na podacima programa Copernicus otkrila je da je 12 zemalja i oko 790 miliona ljudi širom svijeta prošlog mjeseca doživjelo rekordne vrućine.

Opasne vrućine prekrile su dijelove Sjedinjenih Američke Država, dok su u Kini 102 meteorološke stanice zabilježile najtopliji junski dan ikada, s nekim izmjerenim temperaturama iznad 40 stepeni Celzijusa, prema državnim medijima.

Suše i poplave

Juni je zabilježio niz vremenskih ekstrema širom svijeta.

Razorni šumski požari bjesnili su u dijelovima Kanade i južne Evrope, dok su smrtonosne poplave zahvatile područja Južne Afrike, Kine i Pakistana.

Copernicus je rekao da je u dijelovima zapadne Evrope bilo suše veće od prosjeka, dok su posebno sušni uvjeti zabilježeni u Sjevernoj Americi, istočnoj i južnoj Africi, Arapskom poluotoku, dijelovima centralne i istočne Azije te Južnoj Americi.

Dijelovi svijeta koji su zabilježili vlažnije uvjete od prosjeka uključivali su jug SAD-a, dijelove Kine i južni Brazil.

Globalno zatopljenje ne odnosi se samo na porast temperatura, već i na posljedice dodatne topline na atmosferu i mora.

Topliji zrak može zadržati više vodene pare, a topliji okeani znače veće isparavanje, što rezultira intenzivnijim pljuskovima i olujama.

Copernicusov skup podataka temelji se na milijardama mjerenja sa satelita, brodova, aviona i meteoroloških stanica.

U posljednje dvije godine zabilježena je vanredna toplina.

Pariski klimatski sporazum omogućio je zemljama da pokušaju ograničiti dugoročno globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa, nakon čega su veće i trajne klimatske i okolišne promjene vjerovatnije.

No, mnogi naučnici sada kažu da će biti gotovo nemoguće ostati ispod tog nivoa, a proboj se očekuje oko 2030. ili prije, što bi svijet potencijalno moglo suočiti s neviđenim izazovom pokušaja ponovnog smanjenja zagrijavanja.