Zašto se borbe između Hezbollaha i Izraela rasplamsavaju sada
Dok sjeverni dio Izraela gori, desničarski izraelski ministri pozivaju da se ‘spali cijeli Liban’.
Piše: Ahmed Hafez
Izraelski mediji objavili su u utorak da su požari uništili hiljade duluma zemlje u Gornjoj Galileji, na sjeveru okupiranih teritorija, dok su izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir i ministar finansija Bezalel Smotrich pozvali da se “spali cijeli Liban”.
Nastavite čitati
list of 4 itemsAmerička dilema u vezi s nuklearnim napadom na Iran
Ubijeno 22 ljudi u izraelskom udaru na gusto naseljeni centar Bejruta
Koji su mogući raspleti nakon eskalacije na Bliskom istoku? | Kontekst
Ovakva dešavanja dolaze u vrijeme ubrzane eskalacije sukoba između Hezbollaha i Izraela, a ta eskalacija je imala različite oblike u smislu odabira ciljeva i strateške dubine napada, kao i kalibra i vrste korištenog oružja te njegovih destruktivnih sposobnosti koje nisu korištene ranije.
Ova eskalacija nameće brojna pitanja, a neka od njih su: Je li riječ o odvraćanju Izraela ili se ide u pravcu daljnjeg sukoba? Kako je ova eskalacija povezana s izraelskom agresijom na Pojas Gaze, koja traje gotovo osam mjeseci? Je li ova eskalacija odraz regionalnih sukoba i njihovog ispreplitanja, poput dešavanja na Crvenom moru?
Al Jazeera donosi odgovore na ova i druga pitanja upućena brojnim analitičarima i vojnim stručnjacima, kako bi se približila slika o događajima i pružili odgovori.
Akumulirani vojni arsenal Hezbollaha
Vojni i strateški stručnjak Hatem al-Falahi rekao je da Hezbollah raspolaže veoma velikim vojnim kapacitetima i ljudstvom te da je akumulirao vojni arsenal još od 1980-ih. Taj arsenal uključuje između 2.000 i 2.500 bespilotnih letjelica, različitih tipova, koji mogu doprijeti do svih izraelskih gradova na okupiranim teritorijama.
Dodao je da Hezbollah posjeduje i protivtenkovske rakete, a ima i druge tipove balističkih i protivavionskih raketa, koje imaju različite domete, počevši od pet kilometara pa sve do velikih udaljenosti koje mogu doseći i hiljade kilometara. Osim toga, Iran je snabdio Hezbollah veoma kvalitetnim i naprednim oružjem.
Al-Falahi objašnjava da je Hezbollah zbog toga mogao doprijeti do baze Meron, koja je od izrazitog značaja za okupatorsku vojsku te napasti na komandni i kontrolni štab, pogoditi važne ciljeve i oboriti bespilotne letjelice, poput drona Hermes 900, što je dovelo do značajne eskalacija sukoba na ovom frontu.
Ciljevi eskalacije
Govoreći o ciljevima ove eskalacije, Osama Khaled, stručnjak za vojna i sigurnosna pitanja, kaže da Hezbollah teži ostvarivanju niza ciljeva, a neki od njih su:
- Odvratiti izraelsku okupatorsku vojsku od daljeg bombardiranja položaja Hezbollaha duboko unutar libanske teritorije.
- Spriječiti Izrael da nametne novu sigurnosnu realnost zasnovanu na uništavanju južnih regija Libana i sve veće raseljavanje stanovništva u tim oblastima.
- Oduzeti izraelskim snagama mogućnost da iskoriste faktor iznenađenja te iscrpiti njihove vojne napore, koji su usmjereni na takozvanu oblast Sjeverne komande i njene vojne divizije, uz iscrpljivanje njihovih sposobnosti kroz stalne sukobe u okviru pravila kontroliranog rata.
- Stvaranje stanja obavještajnog ”sljepila” u izraelskom sigurnosnom sistemu prije nego se poveća nivo bitke, a u iščekivanju izbijanja velikog rata na libanskom frontu.
- Pružanje podrške frontu u Gazi, imajući u vidu njegovu izolaciju tokom proteklih mjeseci u nezapamćenom ratu protiv otpora u Pojasu.
- Poboljšati pregovaračke karte u političkoj i diplomatskoj borbi u svjetlu izraelskih zahtjeva za povlačenje snaga Hezbollaha iza rijeke Litani, što ta stranka i njene pristalice odbijaju.
Kontrola dinamike borbi
Uprkos ovoj očitoj eskalaciji, Hatem al-Falahi kaže da je sukob i dalje ograničen unutar određenih granica, jer je taj raketni arsenal korišten kroz više operacija, različitih nivoa i dimenzije, uprkos tome da je došlo do napredovanja borbi, što je dovelo do značajnih implikacija konfrontacije između dvije strane.
Dodao je da je ova eskalacija imala veoma značajan utjecaj na Izrael u proteklom periodu, što ga je navelo na manevre i prijetnju invazijom na južni Liban kako bi potisnuo Hezbollah preko rijeke Litani.
Ovo mišljenje dijeli i Osama Khaled, koji smatra da strane u borbama i dalje žele kontrolirati tempo borbi kako stvari ne bi izmakle kontroli i prerasle u regionalni rat. Međutim, ubrzani razvoj događaja na libanskom frontu vodi svari prema neminovnoj vojnoj eskalaciji u regiji, posebno s vojnim akcijama koje izvodi grupa Husi na Crvenom moru.
Heiko Wimmen, direktor Libanskog projekta u Međunarodnoj kriznoj grupi, kaže da je Hezbollahovo pojačavanje borbi tokom posljednjih sedmica u osnovi taktičke prirode, jer je to odgovor na dublje i žešće izraelske napade. Također, dolazi i u okviru Hezbollahove odbrambene doktrine kako bi se suprotstavio izraelskom narativu prema kojem je nanesena značajna šteta redovima ove libanske stranke.
Wimmen je dodao da je Hezbollah sada u fazi odgovora kako bi spriječio Izrael da postigne ovo “poboljšanje”. Istakao je da takva dešavanja mogu sadržavati i poruku vanjskim stranama i posrednicima koji vjeruju da Hezbollah očajnički želi prekid vatre te kako je istovremeno spreman platiti cijenu za to.
Također, smatra da Hezbollah vjeruje kako je cilj izraelske eskalacije tokom proteklih sedmica poboljšati njegove pregovaračke pozicije u dogovorima o prekidu vatre u Libanu nakon što se ista stvar postigne u Gazi.
Budućnost sukoba
Kada je riječ o utjecaju koji rasplamsavanje sukoba na frontu u južnom Libanu ima na regiju, direktor Libanskog projekta u Međunarodnoj kriznoj grupi smatra da Hezbollah i Izrael, a također i njihovi saveznici Iran i Sjedinjene Američke Države, zapravo nisu zainteresirani za početak sveobuhvatnog rata između dvije strane.
Sve dok se rat u Gazi ne završi, i dalje postoji mogućnost regionalne krize, dodaje Wimmen. Istakao je da širenje teritorija na kojem se vodi sadašnji rat, kao i povećanje njegovog intenziteta, uz bilo kakvu taktičku grešku ili pogrešne procjene, može ubrzati dinamiku sukoba i odvesti stvari prema eskalaciji koju će biti teško obuzdati.
U međuvremenu, Osama Khaled, stručnjak za vojna i sigurnosna pitanja, smatra da sigurnosni i vojni establišment u Izraelu ozbiljno pristupa donošenju ključnih odluka u vezi s određivanjem pravila igre s Hezbollahom te nastoji postići strateško iznenađenje.
Dodao je kako Izrael vjeruje da može paralizirati veći dio snaga i kapaciteta Hezbollaha u pripremama za veliki rat u Libanu, ali da to zavisi od unutrašnje situacije u Izraelu. Također, zavisi i od toga koliko je politički nivo uvjeren u to da će eskalacija prerasti u razorni rat s Hezbollahom, kao što se dešava u Pojasu Gaze, ali i od toga koliko je regionalni ambijent spreman prihvatiti kretanje u tom pravcu.