‘Newsweek’: NATO razmatra mogućnost ratnog sukoba s Rusijom

Puna ruska invazija na Ukrajinu podstakla je članice Alijanse da detaljno isplaniraju ono što je bilo nezamislivo od kraja Hladnog rata – direktan sukob s Rusijom, piše magazin.

Jens Stoltenberg je najavio da će Alijansa rasporediti četiri nove borbene grupe širom Bugarske, Mađarske, Rumunije i Slovačke (Reuters)

Puna invazija Vladimira Putina na Ukrajinu podstakla je članice NATO- a da detaljno isplaniraju ono što je bilo nezamislivo od kraja Hladnog rata, a to je direktan sukob s Rusijom, objavio je magazin Newsweek.

Uoči samita bloka u Vilniusu u Litvaniji, koji počinje 11. jula, na kojem će suprotstavljanje Rusiji biti glavna tačka dnevnog reda, sir Richard Shirreff, bivši zamjenik vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu, ocijenio je da NATO nije spreman za rat s Moskvom, prenosi Tanjug.

“Potreban je pravi udarac u leđa”, rekao je on za Newsweek, ukazujući na smanjenje vojnih budžeta među članicama Alijanse, iako postoje izuzeci, kao što je Poljska.

“U istočnoj Evropi se vodi rat velikih razmjera. Ovo je rat na zemlji i na nebu, tako da morate ulagati u nebo i zemlju… Prošle godine na samitu u Madridu [generalni sekretar NATO-a] Jens Stoltenberg je najavio da će NATO povećati broj snaga visoke pripravnosti do 300.000 ljudi, a to se jednostavno nije dogodilo”, kazao je Shirreff.

‘Gdje, šta i kako da se rasporede trupe’

Bivši britanski general rekao je da je vojska Velike Britanije primer da ovakvi rezovi u bloku dovode do “smiješne veličine” snaga, jer je odbrambeni establišment vjerovao da je Kina, a ne Rusija, glavna dugoročna prijetnja.

“Geografija je ovdje važna i Rusija je vuk koji je najbliži sankama”, rekao je Shirreff, partner konsultantske kuće Strategia Worldwide.

Vjeruje da je došlo do “neuspjeha odvraćanja” od Alijanse, koja je propustila priliku da izgradi kapacitete nakon što je Putin zauzeo Krim 2014. godine.

“Da li sam uvjeren da će NATO zaista moći stvoriti  snage spremne za konvencionalni rat s Rusijom? Ne, nisam”, poručio je britanski general.

Čak i ako Kremlj i ruski državni mediji kažu da je u pitanju posrednički sukob između Moskve i NATO-a, Alijansa se potrudila da izbjegne direktnu ulogu u borbama, snabdijevajući umjesto toga Ukrajinu opremom za suprotstavljanje agresiji Moskve, piše Newsweek.

Jedan od najviših zvaničnika NATO-a, admiral Rob Bauer, kazao je u maju da se Alijansa mora pripremiti za činjenicu “da se sukob može pojaviti u bilo kojem trenutku” direktno s Moskvom, prenosi Reuters.

Zbog toga će NATO analizirati hiljade stranica povjerljivih dokumenata u kojima se navode regionalni planovi i uputstva o tome kako članice mogu unaprijediti svoje snage i logistiku.

Planovi, također, podrazumijevaju dodjeljivanje trupa za odbranu različitih regija s detaljima o tome “gdje, šta i kako da se rasporede”, rekao je Stoltenberg prošlog mjeseca.

‘Ako se desi napad na NATO, Alijansa će odmah odgovoriti’

Ono o čemu će se raspravljati na samitu “izgleda kao poduzimanje nužnih koraka da se podrži ono što NATO priprema i ionako radi”, izjavila je za Newsweek Rose Gottemoeller, bivša zamjenica generalnog sekretara Saveza.

Stoltenberg je u martu najavio da će Alijansa rasporediti četiri nove borbene grupe, svaka s gotovo 1.500 vojnika, širom Bugarske, Mađarske, Rumunije i Slovačke.

Cilj je da se “ojača položaj NATO-a u svim domenima velikim povećanjem snaga u istočnom dijelu Alijanse, na kopnu, u zraku i na moru”, naveo je generalni sekretar Alijanse.

“Oni su prva linija fronta i ako bi Rusi napali, oni bi primili prve udarce”, rekla je Gottemoeller.

“Rusiji se jasno daje do znanja da će, ako napadne NATO na jednom mjestu, naprimjer u baltičkim državama, napasti cijeli NATO i cijeli će NATO odmah odgovoriti.”

Kazala je da je planiranje rata između NATO-a i Moskve dio gotovo desetljeća dugog napora da se Savez vrati na čvršći odbrambeni položaj nego što ga ima od kraja Hladnog rata i napada 11. septembra 2001. godine na New York i Washington, nakon kojih se usredotočio na protuterorizam.

“NATO je znao, od invazije na Krim 2014. godine i načina na koji je Rusija općenito bila slobodnija i hrabrija na granicama Alijanse, da će NATO možda morati biti vrlo brzo spreman za borbu i odbranu od ruskog napada”, rekla je Gottemoeller.

‘Demonstrativni’, ‘fokusirani’ i ‘manje obuzdani’ napadi

Dovoljno zabrinute zbog najvećeg evropskog rata od 1945. godine, zapadne prijestolnice bile su nakratko uznemirene pojavom ruskog projektila u Poljskoj, članici NATO-a, u novembru 2022. godine i posljedicama za Član 5., koji predstavlja obećanje kolektivne odbrane iz Povelje Saveza.

Procjena da je projektil vjerovatno došao iz Ukrajine, koja je pokušavala presresti moskovsku raketu, ohladila je temperaturu, iako je članak neprofitnog think tanka Rand Corporation mjesec kasnije rekao da je NATO podrška Kijevu “pobudila zabrinutost oko moguće ruske odmazde protiv Saveza”.

Članak navodi da su planeri Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a dugo bili usredotočeni na pripremu otvorenog sukoba s Rusijom, ali je rat u Ukrajini “stvorio jedinstven skup okolnosti koje čine vjerovatnijim ograničeniji ruski napad”.

U svom dokumentu Rand je iznio različite scenarije, koji uključuju ruski napad na metu NATO-a, kako će Savez reagirati i koji bi bio sljedeći potez Moskve.

“Demonstrativni” napad mogao bi biti, naprimjer, na aerodrom s malo žrtava.

“Fokusirani” napad bio bi snažniji i mogao bi utjecati na operacije NATO-a.

Zatim bi “manje obuzdani” napadi na vojne i civilne ciljeve mogli proizvesti značajne žrtve, potencijalno i za civilno i za vojno osoblje.

Zaključuje se da ruski napadi većeg intenziteta ostavljaju SAD s manje mogućnosti za postizanje svojih ciljeva.

‘Mnoge ruske vojne sposobnosti degradirane ratom’

Svaki odgovor NATO-a na napad na Moskvu “ovisi o tome šta mislite o napadu”, kazao je koautor izvještaja Karl P. Mueller, viši politolog Randa, za Newsweek.

“Ako Rusi paničare i osjećaju se očajno, vi to tretirate drugačije nego ako mislite da to rade iz ispravnih instrumentalnih vojnih razloga, jer misle da je ovo dobar način da se dobije rat”, rekao je.

Samit u Vilniusu pokazuje da NATO kreće u novu fazu odbrambene strategije, s Finskom koja se pridružila, a članstvo Švedske je zastalo.

“Bit će puno rasprava o tome koje će obaveze pojedine nacije preuzeti, ko će čemu pridonijeti snagama, a vjerovatno i puno napora da se to koordinira”, kazao je Mueller.

“Biti spreman sada je na neki način lakši nego što je bio prije godinu i pol, jer su mnoge ruske vojne sposobnosti degradirane ratom”, rekao je.

“NATO ima priliku kada može napraviti velike promjene u obrambenoj strategiji i organizaciji Saveza.”

Izvor: Agencije